25 godina Kulturne manifestacije “Ikre”: Trajna investicija u zajednicu

Date:

U oktobru se obilježava Mjesec knjige, a cilj obilježavanja jeste popularizacija knjige, čitanja, ukazati na njenu važnost. U Kalesiji se već 25 godina zaredom obilježava ovaj važan mjesec na dostojanstven način. Kulturna manifestacija “Ikre” koju zajednički organizuju BKC “Alija Izetbegović” i BZK “Preporod” postala je prepoznatljiva i jedna od najznačajnijih manifestacija, ne samo na području Tuzlanskog kantona (TK), već i šire.

Na ovogodišnjoj manifestaciji održano je književno veče sa Seadom Husićem – Belim, bile su četiri promocije knjiga: “Čitanje Perijeve zbirke” Mirsada Kunića, “Proljeće njihovih jeseni” Kadife Tahirović, “Isplači se bit će ti lakše” Hasana Paloša i “Rodoslov porodice Hamzić” Safeta Hamzića.

Održana je i tribina “Knjigom protiv genocida”, na kojoj su uvodničari bili doc. dr. Elvir Musić, prof. dr. Mirsad Kunić, dr. Amela Delić i Mensur Pavica. Održane su i književne radionice sa kalesijskim učenicima.

– Sada je još dobro, kako je bilo u početku, te 1996. godine, kada su ratne rane još bile friške, kada je bibliotečki fond bio potpuno uništen, kada nismo imali ni odgovarajuću prostoriju pa smo promocije knjiga održavali u hodniku Mješovite srednje škole. Tada nam je cilj bio obnova bibliotečkog fonda i u tome smo, hvala Bogu, uspjeli, a trajan cilj nam je – približavanje čovjeka knjizi i knjige čovjeku. Tokom minulih godina predstavljeni su brojni izdavači, a gosti Kalesije bili su i Nedžad Ibrišimović, Dževad Karahasan, Abdulah Sidran, Hadžem Hajdarević, Džemaludin Latić, Isnam Taljić, Bisera Alikadić, Šimo Ešić, Zilhad Ključanin, Irfan Horozović, Asmir Kujović, Mediha Šehidić… Kalesija je prije agresije imala samo dva autora koji su objavili knjigu, prof. dr. Muhamed Omerović i pjesnik Džemal Poljaković, a danas ima 50 autora koji su objavili knjige, bilo da je riječ o beletristici ili knjizi iz različitih naučnih oblasti – kaže na početku za Preporod.info Fahrudin Sinanović, direktor BKC-a “Alija Izetbegović”.

Bez kulture nema jakog društva

Da nije bilo lahko početi organizovati ovakvu manifestaciju slaže se i Nermin Bukvar, predsjednik BZK “Preporod” Kalesija, ali entuzijazam i upornost nadvlada sve nedaće.

– Manifestacija je trajala, gosti dolazili, zadovoljni odlazili, prijateljstva nastajala. Smatram da je, zahvaljujći iskrenom nijetu i povjerenju organizatora i gostiju, bilo moguće organizovati ovoliko manifestacija. Započeli smo 1996. godine, u tada razrušenom i neobnovljenom gradu, bez ikakvih institucija kulture, pa se slobodno może reći da je obnova Kalesije počela istovremeno na duhovnom  i materijalnom planu. Manifestacija se posebno ističe po tome što su gostovali umjetnici i kulturni radnici iz različitih krajeva naše zemlje, kao i oni koji žive izvan granica BiH. U jednoj maloj sredini, kao što Kalesija, promovisane su knjige iz raznih oblasti – govori Bukvar.

On ističe da se sve zasniva na povjerenju i namjeri. Organizatori su nastojali promovisati ono što je aktuelno, nove knjige, tribine o aktuelnim dešavanjima, ono što je pozitivno u našem društvu, pokušali približiti kulturu i umjetnost običnom čovjeku. A bez razvijene kulture, kako kaže Bukvar, nema naprednog i jakog društva i države. U kulturi su korijeni jednog naroda, njegova sadašnjist i budućnost.

Ugostili brojne književnike

I kontinuitet od 25 godina ove manifestacije je vrlo značajan i sam po sebi je posebnost, ističe Sinanović i prisjeća se utisaka koje je manifestacija ostavila na goste književnike.

– Mnogi književnici, koji su bili naši gosti, iz Kalesije su otišli prepuni lijepih utisaka. Rahmetli Zilhad Ključanin je rekao da Kalesija radi nešto što njegov Bihać ne radi. Dževad Karahasan nam je nakon odlaska iz Kalesija iz svoje kućne bibliotekle poslao nekoliko knjiga i časopisa. Rahmetli Nedžad Ibrišimović je četiri puta bio naš gost. Osim samih kulturnih sadržaja, i sve ostalo što prati dolazak književnika u Kalesiju doprinosi tome da manifestacija “IKre” bude na glasu. Tu, prije svega. mislim da našu otvorenost, dobar prijem, a i općenito na dobrodušnost ljudi u Kalesiji – kaže Sinanović.

Mi knjizi i književnicima, ističe on, posvećujemo veliku pažnju i ljudi to prepoznaju.

– Mi smo u Kalesiji Kulturnom manifestacijom “Ikre”, sada već davne 1996. godine, prvi u poslijeratnoj BiH počeli da obilježavamao Mjesec knjige. Poslije Kalesije su to počeli da obilježavaju i Sarajevo, i Mostar, i Banja Luka, i Tuzla i ostali gradovi. Važno je kazati i da djeci posvećujemo značajnu pažnju kroz organiziranje njihovog druženja sa književnicima – dodao je Sinanović.

Organizatori se trude buti i inovativni. Jedne godine su u gradu okitili drvo knjigama. Htjeli su poslati poruku da su knjiga i znanje najbolji plod. Također, upriličili su i performans “Čekaj s knjigom”. Mlade osobe su zadužili da sa knjigom u ruci odu na mjesta gdje narod obično nešto čeka: u čekaonice Doma zdravlja, na autobusku stanicu, u gradu na klupi, u općinskoj šalter sali; tu bi i oni sjeli, kao nešto čekali, i čekajući čitali knjigu. Vjerujem, prisjeća se Sinanović, da je bar neko od ostalih koji su čekali, koji nisu znali da je riječ o performansu, pomislio kako će i oni drugi put, kad budu morali čekati, ponijeti knjigu da čitaju.

Nagrada za čitače

Svakoga zanima recept za uspjeh, a kao i u svemu drugome potrebno je mnogo truda i odricanja.

– Kada ste nečemu maksimalno posvećeni, rezultati neće izostati. Mi smo se u Kalesiji trudili da dovodimo vrhunske književnike, poput Ibrišimovića, Sidrana, Karahasana, Latića, Taljića i drugih, ali i mlade, još neafirmisane pisce, kojima je trebalo puhnuti u krila, dati im podsticaj da nastave da piše. Osim književnika iz cijele BiH, veliku pažnju posvećujemo našim kalesijskim autorima, koji su često nagrađivani, kao što su Mehmed Đedović, Fajko Kadrić, Azir Šabić… Rado ugošćujemo i književnike iz općina našeg kantona: Šimu Ešića, Safeta Berbića, Zlatka Dukića, Zejćira Hasića, Mensuru Durgutović – govori Sinanović.

Manifestaciju finansijski podržavaju Općina Kalesija, Ministarstvo za kulturu i sport TK-a, Fondacija za bibliotečku djelatnost i Fondacija za izdavaštvo.

Zanimala nas je i kultura čitanja bh. građana, koliko, zapravo čitamo, te koliko je kultura važna za jedan narod.

– Nama se valja boriti za svakog čitača, kako je to govorio rahmetli Nedžad Ibrišimović. On je kazao i da bi trebalo nagrađivati najbolje čitače, a ne pisce. Znanje je moć, a znanje se nalazi u knjigama i zato čitanju moramo posvetiti veliku pažnju. Kako privoljeti djecu da od malih nogu zavole knjigu je vrlo važno pitanje kojem moramo ozbiljno pristupiti. Najbolji odgovor na pitanje važnosti kulture je Čerčilov odgovor jednom britanskom generalu koji je tražio da se, u vrijeme Drugog svjetskog rata, sa budžetske stavke za kulturu uzme novac za ratne operacije. Čerčil mu je odgovorio: “Generale, a šta ćemo onda braniti?“ Vjera i kultura su naš korijen. Bez korijena nema ni nas. To su jednostavne stvari. Nažalost, mnogi danas ulaganje u kulturu posmatraju kao trošak, a ne kao jednu od najznačajnijih investicija unutar jedne zajednice –  kaže na kraju razgovora za Preporod.info Sinanović.

(Alem Dedić/Preporod.info)

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related