Behram-begova džamija, najstarija tuzlanska džamija

Date:

Od 2018. godine traju radovi na rekonstrukciji Behram-begove džamije, najstarije tuzlanske džamije. Pored ovog, nosi i nazive Šarena, Gradska, Atik, Časna džamija. Sredstva za njenu rekonstrukciju obezbjedila je Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini putem Generalne direkcije vakufa Republike Turske.

Ova džamija je, zajedno sa haremom, ulaznim portalom i mjestom Behram-begove medrese, 2010. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

– Arheološkim istraživanjima koja su vršena na području nekadašnje Gornje i Donje Tuzle pronađeni su arheološki ostaci još iz prahistorije. Od nastanka pa do danas, prostor današnje Tuzle i njene okoline veže se za rudnike soli i njenu eksploataciju. Neolitsko naselje u Donjoj Tuzli prostiralo se na padini desne strane rijeke Jale, čiju je najvišu tačku predstavljalo dominantno mjesto gdje se danas nalazi Stara ili Šarena džamija. Razvoj Donje Tuzle iz varoši u grad počinje izgradnjom džamije koja je nosila naziv Časna, te se i sama mahala po njoj zvala Časna mahala. Časna džamija prvi put se spominje 1548. godine, a pretpostavlja se da je izgrađena prije 1533. godine – kaže za Preporod.info Kemal Nurkić, direktor Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona (TK).

Vakif Behram-beg

U 17. stoljeću ovu džamiju obnavlja veliki vakif Behram-beg i pored toga u blizini gradi medresu i mekteb. Godine 1871. Donju Tuzlu je zahvatio veliki požar u kojem je izgorjela i ova džamija zajedno sa medresom i mektebom, da bi nekoliko godina kasnije na istom mjestu sagrađena Šarena džamija u današnjem obliku.

– U vezi Behram-begove džamije istakao bih dvije vrlo važne stvari. Prva je da ova zgrada džamije baštini tradicuju najstarije džamije u gradu Tuzla. Drugo, ovdje se radi o jednom složenijem kulturno-historijskom i graditeljskom kompleksu. Pored džamije on već stoljećima sadrži poznatu Behram-begovu medresu još sa početka 17. stoljeća, džamijski mekteb i džamijski harem sa nekim od vrlo vrijednih nišana – ističe Nurkić.

Nurkić kaže da je spajanje tradicijske arhitekture i stranih utjecaja rezultiralo stvaranjem posebnog arhitektonskog izraza. Reljefna i slikana dekoracija na Šarenoj džamiji u Tuzli je jedna od najljepših u Bosni i Hercegovini.

– Dekoracija na ovom objektu je reljefna i slikana. U svim oblikovnim odlikama – obradi fasade, obliku otvora, korištenju dekorativnog elementa nazubljenih prsobrana, u vijencima, kao i u obradi unutarnjosti korišten je oblikovni izraz pseudomaurskog manira. Arhitekt Franc Kuril je 1895. godine izradio projekat adaptacije, prema kojem je izvorna drvena kupola zamijenjena četverovodnim krovom – govori Nurkić.

Važna građanima Tuzle

Mr. Elmedin Avdibašić, viši stručni saradnik za vakufe Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Tuzla govori nam citat iz Salname iz 1888. godine: “Dvjesto godina bila na istom mjestu drvena džamija bez munare, a na njenim temeljima podignuta sada ova lijepa džamija sa munarom”.

– Samim tim što se radi o Atik, najstarijoj džamiji u Tuzli govori o tome koliko je ona važna za muslimane Tuzle. Njena važnost je naglašena dodatnom uspostavom Behram-begovog vakufa koji je obnovio džamiju, medresu i mekteb te ih stavio u jednu cjelinu ne samo prostornu, nego i vakufsku – kaže za Preporod.info Avdibašić.

Trenutni radovi koji se izvode na objektu džamije su završni radovi na krovnom pokrivaču. Kupola koja je postavljena, govori Avdibašić, zaštićena je od vanjskih vremenskih utjecaja snijega i kiše. Na samoj konstrukciji kupole postavljena je krovna lepenka. Drvena konstrukcija kupole je izvedena sa svim potrebnim izolacijama i metalnim okovima. Izvedeni su svi ravni krovovi pored centralne kupole.

– Na munari je izvedeno ispravljanje zidova i fina obrada elemenata. Do sada je unutar džamije izvršena rekonstrukcija temelja i podnih ploča, zidovi su injektirani i ojačani ankerima. Na cijelom objektu je nanešen jedan sloj maltera. Unutar objekta su izvršene sve potrebne pripreme za restauraciju slikovne dekoracije i taj dio poslova je uvjetovan završetkom krovnog pokrivača sa slivnicima – kaže Avdibašić.

Bliži se vrijeme kada će najstarija tuzlanska džamija ponovo biti otvorena i primiti vjernike koji će uživati u ljepoti Časne džamije.

(Alem Dedić/Preporod.com)

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related