Biblioteka „Behram-beg“ 28 godina na usluzi čitaocima

0
29

Biblioteka „Behram-beg“ u Tuzli jedna je od dvije kantonalne biblioteke na području najmnogoljudnijeg kantona. Zvanično je počela s radom 3. juna 1993. godine, kao organizaciona jedinica Medžlisa Islamske zajdenice (MIZ) Tuzla, a njen inicijalni fundus činile su knjige koje su naslijeđene od Behram-begove medrese i drugih islamskih institucija koje su ranije postojale u Tuzli, a koje su se  nalazile u posjedu Odbora Islamske zajednice Tuzla.

Samostalnom institucijom postaje 1999. godine, kada osnivačka prava i obaveze preuzima Sabor Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, a 2005. prelazi u obnovljenu zgradu nekada Gajretovog konvikta gdje i sada djeluje. 2009. godine je potpisan Ugovor o suosnivačkim pravima između Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Vlade Tuzlanskog kantona (TK).

– Biblioteka “Behram-beg“ namijenjena je obrazovanju, informisanju i zadovoljavanju kulturnih i naučnih potreba svih kategorija naših građana iz oblasti islamistike, kulturne tradicije građana Bosne i Hercegovine i ostalih naučnih disciplina. Knjižni fond Biblioteke trenutno čini oko 25.000 knjiga na bosanskom i na 22 strana jezika koji je raspoređen u nekoliko zbirki: Zbirka na bosanskom jeziku, Dječija zbirka, Zbirka na orijentalnim jezicima i izuzetno bogata i raznovrsna Zbirka periodičnih izdanja koju krasi oko 400 naslova, s nekoliko hiljada brojeva, na 11 jezika – kaže za Preporod.info mr. Admir Muratović, direktor ove biblioteke.

Biblioteka bogata rukopisima

Biblioteka „Behram-beg“ je i javnog i specijalnog karaktera. Zbog svoje orijentalne zbirke, naglašava direktor Muratović, koristi i posebnim kategorijama korisnika; onima koji znaju iščitavati i koristiti se takvom literaturom, doprinoseći time razvoju Islamske zajednice i društva u kojem žive, općenito.

– U orijentalnoj zbirci je pohranjeno 1350 starih i rijetkih štampanih knjiga, te oko 130 rukopisa koji su stari i po nekoliko stotina godina. Najstariji rukopis je zbornik fetvi El-Fetava el-bezzazijje, autora imama Ibn el-Bezzaza, koji datira iz 931. god. po hidžri (1524/5. godine). Dragocjen je i rukopis Đulistana Sadija Širazija iz 1078. god. po hidžri (1667/8. godine). Osim toga Biblioteka raspolaže i sa više od 1000 naslova islamistike, tako da može, za razliku od mnogih drugih biblioteka, udovoljiti potrebama svojih korisnika i za ovakvom vrstom literature – ističe Muratović.

U proteklom periodu mnogo se uradilo na promoviranju Biblioteke, njenih sadržaja i usluga. S odgovarajućim reklamnim materijalima ušlo se u veliki broj osnovnih i srednjih tuzlanskih škola te određeni broj fakulteta.

– Razvili smo dobru saradnju s medijima, s nastavnicima koji su nerijetko s učenicima organizirali posjete Biblioteci. Za učenike i studente smo predvidjeli besplatno članstvo u prvoj godini. Znatan popust za korištenje naših usluga smo definisali i za neke druge kategorije građana. Obnovili smo lektirni fond tako da smo u situaciji u potpunosti udovoljiti učenicima za takvom vrstom knjiga. Sve ove aktivnosti realizirane su u cilju intenziviranja posjete Biblioteci, odnosno povećanju broja korisnika njenih različitih sadržaja i usluga. Smatram da smo umnogome uspjeli u svome programu – govori Muratović.

Svjesni ulaganja u najmlađe

Raduje nas činjenica, ističe Muratović, da različite kategorije građana koriste usluge Biblioteke, među njima su osnovci, srednjoškolci, studenti, penzioneri, ali i srednjovječni čitaoci i istraživači koji pokazuju potrebu za monografskim i serijskim publikacijama Biblioteke. Zanimalo nas je koliko danas građani čitaju.

– Moj odgovor se vjerovatno neće razlikovati od odgovra onih kojima se postavlja ovo pitanje, a koji su angažirani na polju kulture, nauke, obrazovanja i sl. U vremenu dominacije mnoštva tehnoloških aparata (namjerno sam izbjegao upotrijebiti leksemu pomagala, jer to vrlo često nisu) sve je manji broj ljubitelja knjige, pogotovo onih u fizičkom formatu. Tome doprinosi jedna opća atmosfera neizmjerne važnosti materijanog (čitaj materijalizma), njegove sve veće dominacije nad onim što čini kulturu, odgoj, lijepo i uljudno ponašanje, obrazovanje, senzibilitet za potrebe drugih i mnoge druge pozitivne vrijednosti – stava je Muratović.

Biblioteka „Behram-beg“ u posljednje vrijeme svi više otvara svoja vrata djeci i mladima. Direktor Muratović ističe da je ulagati u mlade, u njihovo čitanje, odgajanje, obrazovanje, od izuzetnog značaja.

– Prije svega iz razloga što su mladi najviše izloženi gore spomenutim tehnološkim izumima, najviše su pod njihovim utjecajem, sve više zapostavljaju knjigu ili uopće nemaju potrebu za njom. S druge strane, najmlađi su najskloniji promjenama. Ukoliko se kod njih nije razvila ljubav prema knjigama, ukoliko su mobiteli, tableti i sl. zauzeli znatan dio njihovog vremena i interesovanja, treba promptno reagovati, naći adekvatan način da im se ukaže da je znanje koje se dobija iz knjiga bez alternative; jedino je pravo znanje, nepatvoreno je – ističe Muratović.

Biblioteka „Behram-beg“ je apsolutno svjesna važnosti ulaganja u najmlađe građane. Shodno tome posebnu pažnju posvećuje bogaćenju knjižnog fonda unutar Dječije zbirke koju su i nastojali urediti u skladu s njihovim interesovanjima, a koja trenutno broji preko 550 različitih naslova bajki, priča, slikovnica, lektira, dječije književnosti vjerskog karaktera itd.

– Institucije od značaja za kulturu i obrazovanje, potpomognute različitim državnim fodnovima, moraju planski, vrijedno i ustrajno raditi na ovome polju. Međutim, osnovna odgovornost, kao i za štošta drugo, je na porodici. Porodica je najvažnija, od nje sve polazi i opet se sve na nju vraća – kaže na kraju direktor Muratović.

(Alem Dedić/Preporod.info)