Bošnjaci Albanije čuvaju svoj identitet 160 godina

Date:

Iftar Bošnjaka u Albaniji

Bošnjaci Albanije predstavljaju našu najspecifičniju zajednicu na Balkanu zbog vrlo nepovoljnih historijskih i društvenih okolnosti kroz koje je Albanija prošla u 20. stoljeću.

Najveći dio Bošnjaka Albanije potiče iz Hercegovine, odnosno okoline Mostara, Blagaja, Stoca i Čapljine, koji su se doselili oko 1865. godine, a jedan manji dio je porijeklom iz Sandžaka.

Danas u Albaniji živi više od 10.000 Bošnjaka, a najviše u naseljima Šijak, Borike i Kodžas u okolini Drača, gdje su organizovani u dva džemata. Hutba i drugi sadržaji u džamijama se održavaju na albanskom jeziku, jer je stanovništvo mješovito, a u lokalnoj osnovnoj školi uveden je bosanski jezik.

Jaka veza sa Hercegovinom do 1948. godine

Sejfuddin Dizdarević je Zeničanin koji živi u Njemačkoj, a koji je Kurban-bajram 2019. godine proveo sa Bošnjacima u Albaniji.

– Bošnjake Albanije sam doživio kao ljude koji su veoma zainteresovani za svoje sunarodnjake iz Bosne i Hercegovine, da im donesu habere, da ih posjete, da razgovaraju. Tokom mog boravka u Draču na Kurban-bajram 2019. godine sreo sam grupu Mostaraca koji su došli u posjetu svojim daljnjim rođacima. Uprkos brojnim izazovima nisu se izgubile rodbinske veze. Oni su jako radosni kad imaju priliku da razgovaraju sa nama iz Bosne – izjavio je za Preporod.info Sejfuddin Dizdarević.

Jedan od ključnih razloga zašto su Bošnjaci u Albaniji kroz više od 160 godina svog postojanja uspješno očuvali bosanski jezik jeste zbog činjenice da su se sve do 1948. godine ženili iz Hercegovine.

– Muškarci su se ženili iz Hercegovine, odnosno odlazili su u mjesta svog porijekla da bi se oženili. Prvi slučaj ženidbe Albankom među Bošnjacima je zabilježen tek 1937. godine. Radi se o Mahmutu Bačiću. Jačina naše zajednice se očitovala i kroz činjenicu da su Albanke koje su se udavale za Bošnjake morale naučiti bosanski jezik da bi ostvarali komunikaciju, jer naše žene nisu dovoljno dobro znale albanski jezik – dodaje Dizdarević.

Tokom svog boravka u bošnjačkim selima Sejfuddin se upoznao sa jednim od naših imama, Ismailom Dizdarom. On je 1957. godine završio medresu u Tirani, a oženjen je Albankom. Jedan od njegovih unuka je na studijama u Medini, a boravio je jednu godinu u Karađoz-begovoj medresi na učenju bosanskog jezika.

Iseljavanje iz Hercegovine je potaknuto usljed brojnih ustanaka i pljački koje se obilježile posljedne decenije osmanske vlasti. Postoje tri verzije o načinu dolaska Bošnjaka u Albaniju.

– Ime broda na kojem su Bošnjaci doplovili do Drača je bilo Panonija. Imam Ismail mi je ispričao tri verzije o dolasku Bošnjaka iz Hercegovine u Albaniju. Prva priča je da su svratili u luku Drač zbog obnove zaliha pa su se ljudi iskrcali i ostali, druga da se brod nasukao, a treća da je kapetan broda rekao da su došli u Osmansko carstvo i da se mogu tu naseliti – pojašnjava Dizdarević.

Albanija je sve do 1912. godine bila dio Osmanskog carstva, a uspostavljanjem komunističkog režima na kraju Drugog svjetskog rata, odnosno diktature Envera Hodže, ova država postaje jedna od najzatvorenijih na svijetu. Padom komunizma početkom 90-tih Bošnjaci obnavljaju veze sa svojim sunarodnjacima, a jedan dio se iselio u Italiju i druge države zapadne Evrope u potrazi za radnim mjestima.

Ismail Dizdar je preveo dvije knjige Alije Izetbegovića na albanski jezik.

U razgovoru za Preporod.info imam Dizdar se zahvalio na interesu za Bošnjake u Albaniji i pozvao svoje sunarodnjake iz domovine da posjete bošnjačku zajednicu u Albaniji.

Podrška nakon zemljotresa

U novembru 2019. godine Drač i njegovu okolinu pogodio je snažan zemljotres koji je ostavio znatne posljedice i u bošnjačkim naseljima. Islamska zajednica i brojna udruženja su dostavili pomoć narodu Albanije, odnosno bošnjačkoj zajednici.

Početkom oktobra mjeseca 2020. godine predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović boravio je u višednevnoj posjeti Republici Albaniji tokom koje je posjetio bošnjačku zajednicu u Draču. Predsjedništvo BiH je odlučilo otvoriti Ambasadu Bosne i Hercegovine u Republici Albaniji, a sa druge strane Albanija će vratiti svoju ambasadu u Sarajevo. Ovi koraci su preduslov za intenzivniju saradnju na svim nivoima i u svim oblastima između dvije prijateljske zemlje.

U februaru ove godine delegacija Uprave za vanjske poslove i dijasporu Islamske zajednice posjetila je Muslimansku zajednicu Albanije i Bošnjake kod Drača.

Za jačanje međusobnih veza i očuvanje identiteta Bošnjaka u Albaniji je nužno jačanje odnosa sa domovinom kroz obrazovanje, kulturu, ekonomiju. Medrese u Mostaru i Podgorici mogu privući znatan broj učenika, kao i naši univerziteti studenata, što je najbolji način za međusobno povezivanje.

Albanski parlament je u oktobru 2017. godine usvojio Zakon o zaštiti nacionalnih manjina kojim je Bošnjacima priznat status nacionalne manjine što je preduslov za uvođenje bosanskog jezika u osnovne škole te izjašnjavanje na popisu stanovništva, čime će se verifikovati činjenica da su Bošnjaci treći narod u Albaniji.

(Sanadin Voloder/Preporod.info)

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related