COVID-19 i halal ishrana

Date:

Od 2003. godine počeli su se pojavljivati novi koronavirusi, koji su sa životinja prešli na ljude te se počeli širiti s čovjeka na čovjeka.

Prema pisanju medija Deutsche Welle, njemački biolozi i virolozi tvrde da se sadašnji koronavirus COVID-19 pojavio i prešao na čovjeka na tržnici u Kini na kojoj se divlje životinje prodaju ili za ishranu ili za korištenje u tradicionalnoj kineskoj medicini.

Neznanje ili ignoriranje i dalje će dovoditi do toga da se životinjske bolesti šire na ljude. Smatraju da se zabrana trgovine divljim životinjama teško može provesti, a kada bi se u tome barem djelomično uspjelo, to bi barem smanjilo rizik od kobne zoonoze. Iako je moguće da virusi pređu i sa različitih životinja, vrlo su važni uslovi u kojima životinje borave na jednom suženom prostoru i kao takve se koriste za ishranu.

Pojavom COVID-19 u svjetskoj javnosti su se otvorile teme upravo šta bi se trebalo prestati konzumirati. S tim u vezi, islamski principi po pitanju ishrane su vrlo jasni, ali i strogi, počevši i od toga u kakvim uslovima životinje borave te čime se hrane, dok sami izbor koje životinje su dozvoljene je posebna tema. Halal je riječ porijeklom iz arapskog jezika i znači dozvoljeno, dopušteno, ugodno, prema islamskim propisima.

Islam je strog po pitanju ishrane

Prema riječima direktora Agencije za halal certificiranje mr. Damira Alihodžića, da bi proizvod bio halal on mora biti dozvoljenog porijekla, higijenski i zdravstveno ispravan te koristan za onoga ko ga konzumira.

Također, mora zadovoljiti i dva kriterija: prvi se odnosi na to da proizvod ne smije sadržavati nijedan haram sastojak, a drugi se odnosi na njegovu sigurnost za upotrebu.

Halal je onaj proizvod u čijem sastavu nema ni jednog sastojka koji je muslimanima zabranjen za upotrebu, gdje se u procesu proizvodnje primjenjuju zahtjevi halal standarda, ne koriste se zabranjene sirovine i druga sredstva, te se primjenjuju sve mjere na osiguranju higijenske i zdravstvene ispravnosti.

Zabranjeno je konzumiranje svinjetine i mesa divlje svinje, meso psa, zmije i majmuna, mesoždera sa kandžama i očnjacima, ptice grabljivice sa kandžama, kao što su orlovi, lešinari i sl.; štetočine, itd. Također, zabranjeni su meso, mlijeko, jaja… od halal životinja koje su hranjene ne-halal hranom. Npr. jaja koka nosilja koje su hranjene koncentratom čiji je sastojak svinjska mast nisu halal, kao i ribe koje su hranjene hranom na bazi svinjske krvne plazme nisu halal.

Pojava poznatih bolesti

– Postoji veliki broj incidenata sa hranom u svijetu. Tako naprimjer 1985. godine u Velikoj Britaniji prvi put se pojavilo kravlje ludilo, jer se u ishrani stoke koristilo koštano brašno, koje se dobivalo od klaoničkog otpada. U ovom slučaju životinjama koje su prirodno biljojedi davana je hrana animalnog porijekla, što je rezultiralo pojavom bolesti“, kazao je Alihodžić.

Dodao je da je pojava dioksina u kokošijim jajima i pilećem mesu slučaj koji se 1999. godine desio u Belgiji, kada je otkriveno da su motorna ulja miješana s mastima koje su služile kao sirovina za proizvodnju stočne hrane.

– Sličan incident sa dioksinima se kasnije ponovio u Švicarskoj, Holandiji, Irskoj i na kraju u Njemačkoj 2011. godine. Trovanje salmonelom uzrokovano je GMO paradajzom koji je bio genetska modifikacija paradajza (biljke) i ribe iverka (životinje). Iz navedenih slučajeva vidimo da kada god se odstupilo od pravila i principa u ishrani došlo je do neželjenih efekata po ljude u obliku raznih bolesti – pojasnio je on.

Dobra proizvodna praksa u halalu za meso i mesne prerađevine podrazumijeva nekoliko uslova: razdvajanje dozvoljene od nedozvoljene stočne hrane, odvojen smještaj i zasebna oprema za ishranu životinja, zasebna sredstva unutarnjeg i vanjskog transporta, odvojen prostor i oprema za klanje, zaseban prostor i oprema u procesu skladištenja i transporta, te zaseban prostor i oprema u maloprodaji i distribuciji. Upravo kršenjem ovih uslova došlo je do pojave različitih bolesti među životinjama pa tako i ljudima.

Je li halal hrana ‘cjepidlačenje’

Halal hrana je postala sinonim za zdravu, kvalitetnu, sigurnu i dodatno provjerenu hranu, objasnio je Alihodžić, jer halal standard zabranjuje i prekomjernu upotrebu herbicida, pesticida i fungicida, GMO hranu i hranu nastalu kloniranjem, kao i hranu koja sadrži rezidue veterinarskih lijekova i hormona rasta.

Iz svega navedenog lahko je zaključiti da bi muslimani morali u današnjem vremenu strogo voditi računa da li proizvodi imaju halal oznaku. Nažalost, neki muslimani imaju stav da je davanje prednosti halal certificiranim proizvodima spram ostalih pretjerivanje u vjeri i cjepidlačenje.

– Vjernici mi morali u svakom normalnom stanju tražiti halal ishranu i preferirati je nad ostalom hranom koja nema taj status bez obzira na njenu osnovnu dozvoljenost. Tako je nepojmljivo da mi ovdje u Bosni kada imamo halal hranu da je ne kupujemo i ne tražimo. Oni koji smatraju da je preferiranje halala hrane i nastojanje da se ona konzumira cjepidlačenje i pretjerivanje u vjeri morali preispitati svoje vjerovanje, svijest i poimanje stvarnosti u kojoj se živi – kazao je prof. dr. Sulejman Topoljak s Islamskog pedagoškog fakulteta (IPF) u Bihaću.

Prema njegovom mišljenju, indolentni odnos prema halal proizvodima rezultat je i samog obrazovanja i odnosa prema islamskom poimanju svijeta.

– Mi htjeli ili ne htjeli priznati, ali je činjenica da mi obrazovanje u svojim institucijama nismo postavili na islamskoj filozofiji i viziji odgoja i obrazovanja, nego na zapadnjačkoj materijalističkoj… i očito je da mi to ili ne vidimo, nismo svjesni, ili ne znamo šta je ta islamska filozofija odgoja i obrazovanja, ili je znamo, ali zbog komplekasa manje vrijednosti, ili od straha od samih sebe je se stidimo pa onda slijepo slijedimo i dodvoravamo se nekome – kazao je Topoljak.

(E.S./Preporod)

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related