Dan maternjeg jezika: Za deset godina Bosansku školu u Chicagu završilo 400 djece

Dan maternjeg jezika bošnjačka djeca u manjem bosanskohercegovačkom entitetu neće moći obilježiti. Negira im se pravo na jezik, sve to traje godinama i polahko se navikavamo na to. Svjedoči to i Muharem Sinanović, predstavnik roditelja iz Liplja koji se bore za pravo svoje djece na izučavanje bosanskog jezika. Najčešće prepušteni sami sebi, pokrenuli su i tužbu za ostvarenje prava svoje djece.

S druge strane, bosanskohercegovačka dijaspora suočena je sa izazovima očuvanja bosanskog jezika. Protiv zaborava maternjeg jezika u dijaspori bore se i projektima bosanskih škola. Jedna takva, izuzetno uspješna škola djeluje u Sjedinjenim Američkim Državama, tačnije u Chicagu i to već deset godina.

– Jezik je prva i osnovna spona koja nas veže za naše korijene, kulturu i način življenja. Jezik određuje naš identitet i našu osobnost. Ma gdje živjeli izvan svoje domovine i bilo kojim stranim jezikom govorili opasnost od zaborava maternjeg jezika je zaista velika. Opasnost je velika, prije svega zbog stila života i pomanjkanja kvalitetnog vremena koje bi roditelji trebali provesti sa svojom djecom govoreći bosanski jezik, ali i nerazumijevanja važnosti učenja maternjeg jezika – kazala je za info Amina Sendić-Mešić, profesorica bosanskog jezika koja sa Enisom Omerović vodi ovaj projekat.

Sve počinje u kući

Ona ističe da je vrlo važno razvijati svijest o značaju učenja maternjeg jezika kod mladih roditelja koji tečno govore bosanski jezik, ali sa svojom djecom nemaju naviku da komuniciraju na bosanskom jeziku.

– Moram istaći da učenje maternjeg jezika, prije svega počinje u kući, a može se uspješno nastaviti u školi. Osim razvijanja svijesti o značaju učenja bosanskog jezika kući isto je tako važno imati kvalitetne vikend škole bosanskog jezika u kojima djeca mogu učiti, ne samo o jeziku nego i o našoj historiji, kulturi, običajima, jednom riječju mogu upoznati bolje svoju domovinu i na zdrav način oblikovati svoj identitet – naglasila je Sendić-Mešić.

Saznali smo od naše sagovornice, osnovana je 2012. i kroz ovu vikend školu prošlo je preko četiri stotine djece u dobi od šest do četrnaest godina. U Bosanskoj školi nude program od prvog do četvrtog razreda gdje je nastava prilagođena uzrastu djece te njihovom znanju bosanskog jezika. Učiteljice, koje vode ovaj projekat, Enisa Omerović i Amina Sendić-Mešić su profesorice bosanskog jezika i književnosti sa dugogodišnjim iskustvom rada sa djecom te je program certificiran od strane Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

– Generalni konzulat Bosne i Hercegovine u Chicagu dao je nesebičnu podršku našem projektu na čemu smo, zaista zahvalni. Bosanska škola je rezultat stvarne potrebe, ali i želje roditelja da njihova djeca bolje nauče, ne samo jezik nego da uče i o našoj domovini u sigurnom ambijentu. Vrlo je važno održati kontinuitet, ali i kvalitet nastave što podrazumijeva kvalitetna nastavna učila i sav potreban materijal koji prati savremene trendove učenja stranog jezika – istaknula je Sendić-Mešić.

Nastava u ovoj školi nije se prekidala ni za vrijeme pandemije u toku koje su učiteljice nastavu održavale preko Zoom platforme, ali su također i snimale lekcije za učenike svih razreda. Radeći s našom djecom sve ove godine, govori Sendić-Mešić, naučile smo da svakodnevne prepreke, a i izazovi s kojima se susrećemo ne smiju biti izgovor za posustajanje i odustajanje nego, naprotiv svaki novi izazov je prilika za učenje i iznalaženje novih i boljih rješenja.

– Budućnost bosanskog jezika u dijaspori, ali i u domovini zavisi od nas samih. Ozbiljan pristup očuvanju bosanskog jezika podrazumijeva jačanje svih obrazovnih i kulturnih institucija koje su temelj očuvanja jezika. Vrlo je važno ojačati vezu dijaspore i matice i u polju učenja jezika kroz edukativne seminare i razmjenu iskustava učitelja u dijaspori i u domovini. Da budućnost bosanskog jezika bude svijetla trebamo uložiti više energije, truda ali i finansija – poručila je na kraju Sendić-Mešić.

(Alem Dedić/Preporod.info)