Dr. Drljević za Preporod.info: Zdravstveni sistem je u ratnom periodu bio na mnogo težem zadatku, pa je uspješno odgovori na sve izazove

0
17

“Ne možemo očekivati bolje zdravstvo dok god ono ne bude reformisano i prilagođeno realnim potrebama građana – kazao je u intervju za Preporod.info prim.dr. Harun Drljević”, načelnik Odjela za bolesti dojke “Beast Unit” u Kantonalnoj bolnici Zenica. Onkološki hirurg prim.dr.Drljević u razgovoru za naš portal upozorio je kako zdravstvo ne smije svoj rad zbog koronavirusa svesti samo na tople režime, već da se moraju raditi i hladni programi, ostale kontrole i pregledi. Dr. Drljević naglašava i da zbog podređenosti koroni sve više pacijenata dolazi sa tumorima kod kojih su utvrđene metastaze. Otvoreno je ukazao na sve probleme s kojima se zdravstveni sistem suočio, a koje je pandemija korona virusa “razotkrila”. Govori o odlascima ljekara iz naše zemlje, navodeći da je u prosjeku, svaki dan u godini, odlazio jedan ljekar sa teritorije Federacije BiH, što je danas došlo “na naplatu”.

Preporod.info: Dr. Drljeviću, pojavom korona virusa, kakvo je stanje s onkološkim pacijentima? Znamo da su prioriteti u liječenju u svim zdravstvenim ustanovama bili pacijenti zaraženi korona virusom, no, koliko je sve to uticalo na druge bolesti, posebno onkološke pacijente? Kako njihov tretman liječenja sada izgleda? Je li njihovo stanje “trpi” zbog pandemije i stanja u zdravstvu? 

Drljević: Pojavom pandemije korona virusom došlo je rada zdravstvenog sistema u vanrednim uslovima. Ti vanredni uslovi su mobilizirali znatan dio i ljudskih i materijalnih kapaciteta u zdravstvu u borbi protiv ove pandemije, ali to znači da su i redovni poslovi u dijagnostici i liječenju koje redovno i kontinuirano obavlja zdravstveni sistem, ostalih oboljenja nekako sklonjeni u stranu i ostavljeni na “stand by”.

Mada smo svi očekivali da će takav vanredni “režim rada” potrajati kratko i da će ova pandemija potrajati dva do tri mjeseca, to se nije desilo. Taj vremenski interval koji traje skoro već godinu dana i kojem se odlaže ili smanjuje obim redovnih zdravstvenih usluga neminovno će se odraziti, i već se odražava na stanje zdravlja stanovništva. Stanja i bolesti koje se u redovnom režimu rada dijagnosticiraju, preveniraju, liječe i kontroliraju će se pogoršati, jer se to u ovom vanrednom režimu slabije ili nikako ne dešava, što će prouzročiti brojne komplikacije, hroniciranje, komorbiditete uz postojeće bolesti i povećan mortalitet ovih stanja i bolesti.

U takvom okruženju odvija se i rad sa onkološkim pacijentima. I oni se zbog pandemije svakodnevno susreću sa otežanim pristupom ljekarima, otežanom “putu pacijenta”, opasnosti od infekcije putem kontakata dok traže zdravstvenu uslugu, nedostatku ljekara koji obolijevaju od COVID-a 19 i tako privremeno ispadaju i zdravstvenog sistema, pa čak i mogućnošću da obole od COVID 19 infekcije u neposrednom kontaktu sa zdravstvenim radnicima. Valja naglasiti da su onkološki pacijenti svakako najranjivija subpopulacija pacijenata, s obzirom na prirodu svoje bolesti i obzirom na nerijetko upropašten vlastiti imunitet kao posljedicu toksičnih kemoterapija. To znači da oni mogu imati najveću stopu smrtnosti kao posljedicu zaražavanja COVID 19 infekcijom. Ako tom svemu pridodamo i često nedostajanje pojedinih citostatika, otežan pristup hirurškim metodama liječenja, potrebe testiranja i čekanja rezultata i slično, onda možemo konstatovati da je položaj onkoloških pacijenata zaista težak, i zbog objektivnih razloga koje nosi pandemija, ali i zbog subjektivnih razloga kojima je krcat naš zdravstveni sistem.” 

Preporod.info: Možete li navesti neke primjere od kako je korona nastupila, a kada je riječ o onkološkim pacijentima i liječenju? Jesu li stale operacije, može li se govoriti o napretku bolesti? 

Drljević: Primjeri ovakvog režima rada koje je prouzročila ova pandemija, ali i loša rješenja u zdravstvenom sistemu su brojni. Ja se bavim karcinomima dojke, a veličina novootkrivenog tumora koji ulazi u sistem liječenja je najbolji pokazatelj nivoa zdravstvene zaštite. Što je novootkriveni tumor manji, nivo zdravstvene zaštite je viši, i obratno. Prije pandemije u moje ruke kao hirurga su dolazili sve manji i manji tumori, sada nakon skoro 11 mjeseci pandemije veličina tumora je sve veća. Danas opet, kao i prije 20 godina, nisu rijetki i brutalni, zapušteni karcinomi dojke u inoperabilnoj formi, što se može pripisati ovom radu zdravstva u vanrednim pandemijskim uslovima.

Takvi slučajevi, na žalost, najbolji su primjer trenutne situacije u zdravstvu. 

S druge strane, prelazak na hirurški rad koji vrši restrikciji “hladne” i tumorske patologije, a što je nerijetko naređivao Federalni krizni štab, samo je dodatno pogoršavalo stanje zdravlja stanovništva iz razloga koje sam već naveo. Takve naredbe će, kroz duži vremenski period, nanijeti veliku štetu zdravstvenom biltenu stanovništva zapuštajući stanja i bolesti koje se redovnim radom zdravstvenog sistema moraju stalno “čistiti”. Potencijalni, neotkriveni, i stvarni onkološki pacijenti takvim pristupom trpe veliku štetu. Meni, kao ljekaru koji već skoro 37 godina radim ovaj posao, neozbiljno i jadno zvuče pojedine naredbe i objašnjenja Federalnog kriznog štaba koji svojim odlukama štite ekonomiju ove zemlje umjesto da štite građane i njihovo zdravlje. Primjer: kladionice, nargila-barovi i kafane mogu da rade, ali se zabranjuje operativni program “hladne” i tumorske patologije. Takva borba protiv pandemije mi je strana.

Preporod.info: Kako vi vidite stanje u zdravstvu? Može li bh.zdravstvo odgovoriti novonastaloj situaciji?

Drljević: Pandemija korona virusa, kao ekstremna situacija koja je pogodila cijeli svijet, razotkrila je sve slabosti, disfunkcionalnost i diskordiniranost zdravstvenog sistema Federacije BiH. Zdravstvo podijeljeno između entiteta bez zajedničke i jedinstvene strategije na nivou države, što je krucijalno u svim pandemijama, nadležnosti podijeljene između kantona i Federacije (u Federaciji BiH), nerijetko nejasan “put pacijenta” u pandemiji, opterećeno aferama u nabavci zdravstvene oprema, nerijetko lišeno subordinacije što je osnova rada zdravstvenog sistema, opterećeno personalnim sukobima, političkim prepucavanjima, sudskim procesima, itd… sigurno nije dobro zdravstvo i sigurno nije na usluzi pacijentima onoliko kako bi trebalo. 

Ako jedna institucija, kao što je to Federalno ministarstvo zdravlja, Federalni krizni štab i slično, tvrdi da sve ono što je urađeno dobro i da je to je njena zasluga, a sve što nije dobro krivi su kantonalni štabovi/ministarstva, onda takav zdravstveni sistem sigurno nije dobar i nema dobru subordinaciju. Apsolutno je nebitno u borbi protiv korone ko je u pravu a ko nije, ko je dobar, a ko loš u ovoj borbi protiv korone u kojoj moramo svi biti na jednoj strani, inače ispaštaju građani. Istina je, da dodatnu nesigurnost unosi i WHO, koja vrlo često mijenja svoje preporuke i mišljenja. Lično mislim, da mi i dalje raspolažemo sa dovoljno prvenstveno ljudskih kapaciteta da se nosimo sa ovom pandemijom, samo je stvar dobre organizacije i subordinacije. Zdravstveni sistem je u periodu 1992-1995.godine bio na mnogo težem zadatku, pa je uspješno odgovori na sve izazove. Ja to znam kao ratni hirurg.

Preporod.info: Koliko građani plaćaju zdravstvo, i da li je usluga koju dobivaju adekvatna? 

Drljević: Zdravstveni sistem koji imamo i kojem je korona pandemija pokazala sve nedostatke traži hitnu reformu. Zdravstvena usluga koju građani dobivaju najčešće je korektna. Ali, moram priznati, da ima slučajeva kada to nije. Da li građani skupo plaćaju zdravstvo i zdravstvenu uslugu, najbolje je da sami građani zaključe iz podataka koje ću dati. Za zdravstvo se u Federaciji BiH po jednom osiguraniku izdvaja 468 KM, u Hrvatskoj oko 1.200 KM, a u Holandiji oko 4.200 KM.

Preporod.info: Uvijek ste upozoravali da nam fali liječničkog kadra? Kakvo je trenutno stanje? 

Drljević: Skoro sedam godina, u dva svoja mandata, kao predsjednik Federalne ljekarske komore, a nakon analize Jedinstvenog registra ljekara/liječnika Federacije BiH, upozoravao sam na masovan odlazak mladih ljekara i mladih specijalista van granica BiH. 

Sedam godina upozoravao sam javnost na odlazak najplemenitijeg dijela našeg ljekarskog korpusa – mlade ljekare, one, koji kada steknu kliničko iskustvo, treba da preuzmu zdravstveni sistem od nas starijih. Upozoravao sam na loše demografske parametre u ljekarskom korpusu u kojem dominiraju stari i stariji ljekari. Analizirao sam razloge odlaske i davao preporuke šta da se uradi kao bi ostali. Učestvovao sam na evropskim sastancima komora Evrope, a pogotovo ovog, njenog balkanskog dijela, koji ima slične probleme. Nudio vlastima konkretna rješenja koristeći iskustva evropskih komora. Danas je korona pokazala da sam bio, nažalost, u pravu. Otišli su mladi ljekari, hrabri i ambiciozni ljekari, upravo oni koji su trebali da preuzmu zdravstveni sistem, a njihova energija umjesto u naš, biće udahnuta u zdravstvene sisteme zemalja EU. To i jeste tragedija ovog bh. društva, ne samo kad su ljekari u pitanju. 

Preporod.info: Kada govorimo o dolascima ljekara, da li se u 2020.godini taj broj smanjio ili pak povećao u odnosu na 2019. i 2018.godinu, kada je po 300 ljekara napuštalo našu zemlju?

Drljević: Najveći odliv liječnika zabilježen je u 2017. godini. Tada je negdje oko 340 do 360 ljekara napustilo Federaciju BiH. U prosjeku, svaki dan u godini je odlazio jedan ljekar sa teritorije Federacije BiH. U 2018. godini taj broj se smanjio, 267 ljekara je tražilo “Good standing” dokument za odlazak iz BiH u Federaciji BiH. Podatke za 2019. i 2020. ne znam, jer mojim odlaskom sa mjesta predsjednika Federalne komore čini mi se da se tim problemom više niko ne bavi.

Preporod.info: Uslovi u kojima rade ljekari sa zaraženim od COVID 19, po vašoj ocjeni kakvi su? Je li oprema koju imaju dovoljna da se zaštite? 

Drljević: Na ovo pitanje mogu da odgovorim i kao ljekar, ali kao pacijent koji je i sam prebolovao infekciju COVID-om 19. Uslovi za rad su različiti. Postoje COVID jedinice koje rade u dobrim uslovima, uz dovoljno zaštitne opreme i one koje nemaju takve uslove i dovoljno opreme. Kad je oprema u pitanju ona će hronično nedostajati, jer je cijeli svijet je o ovom momentu potražuje u velikom količinama, ali ona je neophodna da zaštiti sve one zdravstvene profesionalce koji dolaze u kontakt sa COVID pacijentom iz dva razloga. Prvo, kako bi se to zdravstveno osoblje sačuvalo da ne oboli i tako ostane da radi u sistemu, i drugo, kao to zdravstveno osoblje ne ni postalo izvor infekcije i tako zarazilo nezaražene pacijente sa kojima dolazi u kontakt. Trenutno najveći problem, po mom mišljenju, nisu uslovi i oprema, već premorenost zdravstvenih profesionalaca koji neprekidno rade već skoro 11 mjeseci. Oni se moraju mijenjati i odmarati. Svi zdravstveni radnici moraju pomoći pri tome – nema i ne smije biti nedodirljivih. Mislim da kadra ima još sasvim dovoljno. Stvar je samo u organizaciji.

Preporod.info: S obzirom na Vaše iskustvo i rad u zdravstvu svih ovih godina, kada možemo očekivati bolje stanje u ovoj oblasti, kako se ono može popraviti? 

Drljević: Ne možemo očekivati bolje zdravstvo, koje je njegovim lošim stranama razgolitila korona pandemija, dok god ono ne bude reformisano i prilagođeno realnim potrebama građana. Osnovni problemi sadašnjeg zdravstva su slaba dostupnost zdravstvenoj zaštiti i nedostatak odgovornosti za ishod liječenja. Reformu zdravstva treba otpočeti reformom “zdravstvenog dinara”, odnosno Zakona o zdravstvenom osiguranju i reosiguranju. U Junu 2017. godine bio sam uvodničar na vanrednoj sjednici ovog Doma na temu “Loše situacije u zdravstvu u FBiH”. Analizirajući trenutno stanje u zdravstvu, na kraju svog obraćanja sam svim zastupnicima postavi dva pitanja i tražio da mi odgovore kakav to zdravstveni sistem žele u tom novom, reformisanom zdravstvu i koliko novca su spremni za takav zdravstveni sistem realno izdvojiti. Nisam dobio nijedan odgovor na ova moja dva postavljena pitanja.

Preporod.info: U ovom trenutku u FBiH oko 250 njenih građana je na listi čekanja za citostatike koji za njih znače spas, produžetak života, izlječenje. 

Drljević: Neko u ovoj državi mora presjeći i reći: “Mi imamo toliko i toliko para za citostatike”, jer se ljudima laže da mi imamo široke palete, a nemamo. Neko mora kazati: “Ovaj zdravstveni sistem je siromašan, loš i ne može to uraditi” i neka se ne kupuje socijalni mir preko najnesretnijih ljudi koji čekaju bilo šta kao slamku spasa. Nemamo dovoljno novca za najmodernije, pogotovo ove pametne terapije, i tu su onda ljudi osuđeni na, po mom mišljenju, jedan brutalno ružan primjer da prave kojekakva skupljanja novca, pa se prave akcije, pomaže, tu ima svašta, ali i hohštaplera.

Tu se pokazuje sva nemoć ovog društva i neuređenost zdravstvenog sistema. Pravo da vam kažem, bijedno je to za mene ako vam država ne može pomoći. Postalo je potpuno normalno kada krenete da prošetate kroz Zenicu, na pet mjesta vidite štandove, “Pomozite maloj Amili”, “Pomozite malom Safetu”, “Pomoć za malog Marka”… Ako je zdravstveni sistem spao na to da se oslanja na takav način sakupljanja para, onda je to jadno. 

(Preporod.info)