Dr. Šefko Sulejmanović: Osnivanjem Instituta Islamska zajednica je obogatila i oplemenila svoj rad

Date:

Nepune tri godine u Tuzli djeluje Institut za društvena i religijska istraživanja. Osnovan je 17. novembra 2017. godine odlukom Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u BiH, a s radom je počeo u julu 2018. Islamska zajednica je, uz postojeće fakultete i Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, osnivanjem ovog Instituta dobila jednu novu ustanovu naučnoistraživačkog karaktera, čime je pokazala opredjeljenje i odlučnost ka implementaciji strateških ciljeva definiranih u dokumentu pod nazivom Strategija razvoja visokog obrazovanja i naučnoistraživačkog rada Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u periodu od 2014. do 2024. godine.

– Ovim činom Islamska zajednica ne samo da je obogatila svoj rad, nego je pokazala svoju duhovnu budnost i kulturnu osjetljivost ka svim pitanjima i izazovima u tranzicijskom vremenu nepredvidivih društvenih promjena i procesa. Obzirom na naziv i formuliranu djelatnost Instituta, od njega se očekuje prepoznavanje najvažnijih i najosjetljivijih društvenih pitanja i njihovo empirijsko propitivanje, na znanstveno utemeljen i metodički verificiran način, kao što se, uostalom, od svakog korektnog i kompetentnog istraživača očekuje da povijesna i društvena pitanja ne prešućuje, već da ih objašnjava u povijesnom kontekstu, na argumentiran i kredibilan način – kaže na početku razgovora za Preporod.info dr. Šefko Sulejmanović, direktor Instituta.

Što se tiče religijskog zanimanja Instituta, govori dr. Sulejmanović, ono nije usmjereno isključivo ka muslimanima, nego i pripadnicima drugih vjera i konfesija, a sve u cilju promicanje međureligijskog dijaloga i tolerancije u turbulentnom bosanskohercegovačkom društveno-političkom kontekstu.

– Ako Zajednica danas ima jedan ovakav institut, i ako on vjerodostojno izvršava svoju koncipiranu ulogu, smatram da je Zajednica itekako obogatila i oplemenila svoj rad. Uz sve navedeno, indikativno je da Islamska zajednica do sada nije imala svoju visokoškolsku ili naučnu ustanovu na području Muftijstva tuzlanskog. Stoga držim značajnim što je sjedište Instituta u Tuzli – dodaje on.

Dr. Sulejmanović ističe zadovoljstvo dostignutim rezultatima Instituta i njegovoj etabliranosti u naučnoj i kulturnoj javnosti. Svoje uvjerenje iznosi na temelju eksplicitne ocjene rada Upravnog odbora (UO) i Naučnog vijeća, kao i drugih kompetentnih i dobronamjernih pojedinaca unutar Zajednice i izvan nje koji o tome mogu meritorno suditi.
Tome svjedoče i mnogobrojni realizovani projekti, a s obzirom na naučnoistraživački karakter Institutata, ta vrsta djelatnosti je u prioritetu njegovih aktivnosti koje se provode kroz dugoročne i kratkoročne naučnoistraživačke projekte.

Rezultati ovakvih projekata prezentiraju se na naučnim konferencijama i objavljuju u zbornicima radova, referentnim časopisima, ili pak zasebnim publikacijama. Najveći broj projekata realizuje se u saradnji s drugim srodnim ustanovama, ili pojedincima kao njihovim predlagačima.

– Kao primjer realizacije jednog od zahtjevnijih projekata Instituta spomenuo bih međunarodnu konferenciju koja je održana u Gradskoj vijećnici u Sarajevu 8. i 9. januara ove godine pod nazivom “Pravne i političke posljedice Deklaracije o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine 9. januara 1992. godine”. Institut, kao prvi nosilac aktivnosti, organizirao je ovu konferenciju u saradnji sa sedam suorganizatora, na kojoj je podnešeno preko trideset referata. Jedna od veoma značajnih aktivnosti Instituta je i izdavačka djelatnost. U analitičkoj retrospektivi rada Ustanove možda se u izdavačkoj djelatnosti najočitije ogleda ono što se radilo i uradilo u prošlosti. Uz navedeno, Institut se u formi okruglih stolova, tribina i svečanih manifestacija bavi obilježavanjem značajnih datuma, afirmiranjem znamenitih ličnosti, izložbama, promocijama i sl. – kaže dr. Sulejmanović.

Izdavaštvo je, iako ne primarna, jedna od važnijih aktivnosti Instituta. Savremena tehnologija posredstvom koje se brže dolazi do informacija i znanja, potisnula je knjigu sa mjesta na kome je od pamtivijeka bila.

Iz perspektive naučnoistraživačkog rada, ističe dr. Sulejmanović, organiziranje naučnih konferencija i nema veliku vrijednost ako se rezultati rada konferencija neće i publikovati. Izdavanje časopisa i zbornika radova, bilo u printanoj ili elektronskoj formi, značajno doprinosi građenju kulture istraživanja, ali i čitanja naučnoistraživačkog štiva. On smatra da je printana forma još uvijek nezamjenjiva, a da će pojam knjige biti i ostati nenadmašan simbol znanja, kulture i ljudske duhovnosti uopće.

Upravo zbog koronavirusa u Institutu su se više posvetili izdavačkoj djelatnosti, a zasluge za to pripadaju, pored čelnih ljudi Instituta i Emiru Šečiću, sekretaru ove ustanove.

U Institutu smatraju da rad treba nastaviti u viziranom smijeru, pa i dostignutoj radnoj dinamici, uz uvjerenje da je Institut za ove dvije godine aktivnog rada ostvario više od očekivanog.

Za optimalan rad Instituta u budućim vremenima neophodno je ostvariti povoljnije prostorne, kadrovske i finansijske pretpostavke.

U nakani da idemo u tom smjeru, dodaje dr. Sulejmanović, pripremili smo dokument pod nazivom Strategija razvoja Instituta za društvena i religijska istraživanja u periodu od 2020. do 2025., imajući u vidu inkluzivnu interakciju s okolinom i referentno bavljenje naučnoistraživačkim radom. U ovom dokumentu predstavljena je i obrazložena vizija razvoja i strateški ciljevi Instituta u petogodišnjem periodu.

– Obzirom da ovaj dokument još nije zvanično usvojen, preuranjeno je govoriti o njegovim sadržajnim pojedinostima. Uvjereni smo da su postavljeni ciljevi realni i mogući. Osnovna vodilja izrade ovog dokumenta je naša želja i namjera da se Institut konceptualno profiliše, ali i kadrovski osnaži, i aktivno djeluje u okvirima planirane svrhe. Samo tako on će opravdati svoje postojanje i drušvenu ulogu koja mu je namijenjena – kaže na kraju razgovora dr. Sulejmanović.

(Alem Dedić/Prreporod.info)

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related