Geografija turizma – putovanja i njihova vrijednost u korelaciji sa islamskim učenjem i shvatanjem

 

Turistička putovanja muslimana podrazumijevaju posjetu, odmor i boravak u destinacijama van stalnog mjesta boravka, pod uslovom da se i na takvom putovanju sjećamo našeg Gospodara, Uzvišenog Allaha, dž.š., tj. da ne zaboravljamo na naše vjerske obaveze (namaz i sl.). Odmor treba da bude na halal način, kako bi se ostvarile sve koristi i prednosti od preduzetog putovanja (relaksacija, zdravlje, rehabilitacija, kulturno-duhovna transformacija). „Turist je osoba koja potencira privremenu promjenu mjesta boravka, koja se realizuje putovanjem u cilju zadovoljenja rekreativnih i kulturnih potreba.“ (Stanković, S., 2000)

Brojni faktori dovode do potrebe za rekreacijom i promjenom mjesta boravka. „Faktori rekreacije su: patogeni i stimulativni. Patogeni faktori su: bolesti (srčana oboljenja, oboljenja disajnih organa i dr.), radno mjesto, aerozagađenost (zagađenje zraka), buka (u gradu i sl.), stresovi, zamor. Stimulativni faktori rekreacije su: slobodno vrijeme, platežne mogućnosti i namjenska sredstva, zdravstveno stanje, stepen opće obrazovanosti i organizacioni oblici. Na radnom mjestu je na najvećem udaru psihofizička ravnoteža, a to će ostaviti posljedice i u sektoru dnevnih aktivnosti (npr. u porodičnom životu). Obavezne radne aktivnosti ostavljaju različite posljedice u čovjekovom organizmu, od osjećaja zasićenosti (bez promjena) do osjećaja jake zamorenosti. Rekreacija je način ponovnog uspostavljanja ravnoteže. Mjesto rekreacije je posebno mjesto gdje se zadovoljava potreba za odmorom.“ (Jovičić, Ž., 1992) Svako novo mjesto ima svoje čari, a posebito su vrijedna mjesta sa prirodnim potencijalima koja omogućavaju zdrav i opuštajući odmor. Svaki čovjek ima potrebu i pravo na rekreaciju. „Prirodne, fizičke, biološke ili fiziološke potrebe dovodimo u vezu sa stanjem nekih funkcija i materija u ljudskom organizmu; ako dođe do poremećaja u nekoj od funkcija, nužno dolazi do reakcija u organizmu koje se manifestuju normalnim fiziološkim potrebama ili patološkim promjenama (oboljenja). Ako se potrebe definišu kao ‘pokretačke sile čovjeka’, onda i rekreativna predstavlja psihofiziološku potrebu višeg reda. Rekreativna potreba je prirodna, nužna, ali i proizvedena, društvena, kulturna. Rekreacijom se ostvaruje nekoliko ključnih funkcija: zdravstvena, sociokulturna, ekonomska.“ (Jovičić, Ž., 1992)

Učinci putovanja

Prvi pozitivni učinak putovanja i promjene mjesta boravišta jeste fizičko zdravlje i postizanje zadovoljstva i vedrine. Općenito, danas je medicina potvrdila da jednoličan život, posao i jelo imaju štetne posljedice za ljude, a ljudski organi tako brže propadaju i gube snagu. Sa stanovišta zdravstvene funkcije, rekreacija je „odmarajuća“ aktivnost kojom se uspostavlja ravnoteža u organizmu, ona povoljno djeluje ne samo na rad mišića, već i na psihološko stanje. Zdravstvena funkcija približava rekreaciju medicini do stepena medicinske rekreacije, ali je to ipak „medicina za svakoga“. (Jovičić, Ž., 1992) Svjedoci smo da se stanovništvo većinom žali na različite probleme i oboljenja: alergije, problemi pluća, napetost, kostobolja, stres… Promjena klime, more, banja, planine su boravišta koja preporučuju ljekari prije nego bilo koju drugu terapiju. Zrak obogaćen mineralima s mora najbolje liječi alergije i bolesti pluća, te jača cijelokupni imunološki sistem; sunce najbolje utječe na stvaranje vitamina D, koji je presudan za zdravlje kostiju (ovo ne znači da treba izlagati kožu suncu, već naprotiv, bolji efekti se postižu kroz lagahnu lanenu odjeću i sl.); lagahna šetnja blago zatalasanim planinskim stazama najbolje opušta nerve i jača mišiće, podstiče cirkulaciju i obogaćuje krv, itd. Turističko putovanje omogućava terapijsku rekreaciju. „Terapijska rekreacija je psihofizička rekreacija i svojevrstan medicinski tretman jer ublažava ili potpuno liječi različite vrste oboljenja, te dobija preventivnu vrijednost (npr. šetnja po čistom vazduhu).“ (Jovičić, Ž., 1992)

Drugi pozitivni učinak putovanja jeste podizanje razine spoznaje, proširivanje znanja, veća obaviještenost i razvijanje ličnosti. Rekreacija je uzajamno povezana sa kulturnom funkcijom, koja joj daje humano obilježje u cijelini. (Jovičić, Ž., 1992)

U nekoliko kur'anskih ajeta (Alu Imran, 137; Al-An'am, 11; An-Nahl , 36; An-Naml, 69; Al-‘Ankebut, 20; Ar-Rum, 42, i dr.), Uzvišeni Allah je pozvao ljude da putuju po svijetu. Ti pozivi sadrže dvije upute:

Prema tome, putovanja proširuju spoznaju i učvršćuju iman, jer dolazimo do potvrde kur'anskih stavova direktno na terenu. Putovanja omogućavaju da upoznamo predjele kojima su hodili Božiji poslanici, s.a.v.s., te da shvatimo kako je izgledao njihov život, kultura i običaji. Posjeta prepoznatim znamenitostima izravno nas povezuje sa svetim događajima i produbljuje našu duhovnost. Pored Mekke i Medine, svetih mjesta hodočašća muslimana, određene destinacije podsjećaju nas na Božiju riječ i Njegova određenja, te događaje koji su zadesili narode koji su živjeli na tim prostorima. Uzmimo za primjer Egipat, koji sa svojim svjetskim čudom- piramidama (Kairo) i faraonskim kraljevstvom (Luxor), pokazuje kako je izgledala praksa i život drevnih civilizacija: u Dolini kraljeva nalazi se grobnica faraona Amon Hoteba, za čije vladavine je živio i djelovao Božiji poslanik, a.s. Zapisi i crteži ukazuju na ono što se dešavalo na ovim prostorima u vrijeme misije Poslanika, a.s. U Egiptu je i čuvena Sinaj gora, gdje je Poslanik Musa, a.s., primio Božiju objavu. Istovremeno, u muzeju u Kairu, nalazi se sačuvano tijelo faraona Ramzesa II, koji je spomenut u Kur'anu po svome nevjerstvu, a Allah ga je učinio dokazom Svoje moći, jer mu je sačuvao tijelo kroz vjekove do dana današnjeg. Njegovo balzamovano tijelo sadrži velike količine soli i ukazuje na čudesni događaj potapanja faraona i nevjernika u Crvenom moru. „I mi prevedosmo preko mora sinove Israilove, a za petama su im bili faraon i vojnici njegovi progoneći ih ni krive ni dužne. A on, kad se poče daviti, uzviknu: ‘Ja vjerujem da nema boga osim Onoga u kojeg vjeruju sinovi Israilovi i ja se pokoravam!’ Zar sada, a prije si neposlušan bio i razdor sijao?! Danas ćemo izbaviti samo tijelo tvoje da bi bio poučan primjer onima poslije tebe…“ (Junus, 90-92)

S druge strane, ostaci srušenog grada i nastambe naroda Ad i Semud, koje su klesali u stijenama, danas nalazimo u Jemenu i Saudijskoj Arabiji. Kaže Uzvišeni: „Zar do njih nije doprla vijest o onima prije njih: o narodu Nuhovu i o Adu, i o Semudu, i o narodu Ibrahimovu, i o stanovnicima Medjena, i o onima čija su naselja izvrnuta?“ (Et-Tewbe, 70) „A i Ada i Semuda, – ostaci domova njihovih su vam vidljivi – šejtan im je lijepim njihove postupke predočio, pa ih, iako su razumni bili, od Pravog puta odvratio“ (El-‘Ankebut, 38) U Jerusalemu je čuvena džamija Al-Aksa, koja nas povezuje sa duhovnim putovanjem našeg Resulallaha Muhammeda, s.a.v.s., Isra i Mi'radž. Istovremeno, Jerusalem je sveti grad za sve tri monoteističke religije (islam, kršćanstvo, judaizam).

Putovanja omogućavaju da upoznamo različite geografske predjele, od onih bezvodnih (pustinja), do egzotičnih destinacija sa bogatstvom voda i biljnog i životinjskog svijeta; putovanja nas upoznaju o kontinuitetu nebeskog svoda, tj. zemaljskog neba koje je uvijek iznad nas gdje god da krenemo i na bilo kojoj tački na Zemlji; na putovanjima upoznajemo ljude različite rase (drugačija boja kože) i drugačije kulture, ali i ljude različite rase, ali slične kulture i iste religijske pripadnosti (muslimana ima i sa crnom, bijelom, žutom, prijelaznom i mješovitom boje kože).

Sva ova zapažanja i razmišljanja dovode nas do shvatanja da Uzvišeni Allah ima neizmjernu moć i da je samo On, Bog, Svemogući Stvoritelj, koji iz ničega stvara! „Razmatranjem stvaranja nebesa i Zemlje i stvorenja koja su na njima i između njih, dolazi se do dokaza o postojanju Tvorca, Apsolutnog Subjekta, koji kaže „Budi!“ – i ono bude, stoga rekao je On, neka je Uzvišen: „Zar vi ne vidite kako je Allah sve iz ničega stvorio? On će to opet učiniti, Allahu je to, zaista, lahko“, kao što je također rekao: „On je Taj koji iz ničega stvara i On će to ponovo učiniti, to je Njemu lahko.“ (20:27) Uzvišeni još kazuje: „Reci: ‘Putujte po svijetu da vidite što je On iz ničega stvorio. I Allah će to, poslije, po drugi put stvoriti'“, tj. na Sudnjem danu. „Allah, zaista, može sve.“ (Tefsir Ibn Kesira) Međusobno upoznavanje ljudi različitih nacija, rase, običaja, kultura, govornih područja, ne može se ostvariti bez putovanja jednih prema drugima. Ovdje prvenstveno mislimo na fizička putovanja, naprimjer iz Evrope u Afriku. (Memić, E., 2013) Tako nas Kur'an upoznaje s vrlo važnom društvenom činjenicom kada kaže: „O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo, i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali.“ (El-Hudžurat, 13)

 

Cijeli tekst u printanom izdanju od 1. novembra

 

Povezano

Religijski turizam