Godišnjice: Prvi reisu-l-ulema Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović

Date:

Prvi reisu-l-ulema Mustafa Hilmi efendija Hadžiomerović rođen je u Kulen Vakufu 1816. godine. Osnovno vjersko i opće obrazovanje stekao je u rodnom mjestu u mektebu pred muallimom Husein-efendijom. Nastavio je školovanje u medresama; kratko u Prijedoru, a kasnije u Sarajevu u Hanikahu Kuršumlija medrese. Zatim je otišao na školovanje u Istanbul, a u Bosnu i Hercegovinu se vraća nakon 15 godina.

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, mr. Osman Lavić je u razgovoru za Preporod.info kazao da je Hadžiomerović bio na glasu vrsnog poznavanja islamske nauke, a da se posebno isticao u šerijatskom pravu i hadisu.

“Prvo zaposlenje našao je kao muderris u Gazi Husrev-begovoj medresi. Smjenom Muhamed Šakir efendije Muidovića 1856. godine ostalo je upražnjeno mjesto sarajevskog muftije. Mustafa Hilmi efendija se već bio istakao na mjestu muderrisa u Medresi i skrenuo pažnju na sebe posebno dobrim poznavanjem šerijatskog prava. Prihvatio je ponuđeno mjesto sarajevskog muftije, a službu sarajevskog muftije obavljao je skoro četiri decenije”, ispričao je Lavić.

Hadžiomerović je živio u karakterističnom vremenu, kako je Lavić naveo – školovao se za jedno vrijeme, a živio je drugo, bio je spona dvije civilizacije i dva sistema.

– Samo svojom mudrošću, obrazovanošću, jakom vjerom, autoritetom i odmjerenošću, uspio je Islamsku zajednicu organizirati i usmjeriti ka novom vremenu i izazovima vremena, a koji su dolazili sa okupacijom – kazao je Lavić.

Okupacijom Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske monarhije bosanskohercegovački muslimani su se našli u teškoj političkoj, društvenoj i ekonomskoj situaciji. Samo vizionari svoga vremena, angažirani intelektualci, smogli su hrabrosti, snage i mudrosti da u tom periodu vlastitim primjerom i držanjem ukažu na nužnost trezvenog i racionalnog prilagođavanja novonastalim okolnostima. Jedan od njih, među prvima i najodlučnijima bio je i Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović, tvrdi Lavić.

– Okupaciona vlast je otcjepljenje muslimana Bosne i Hercegovine od carigradskog Mešihata postavila kao najveći cilj. Da bi preduhitrio namjere Austrougarske, šejhu-l-islam je 9. februara 1882. godine dekretom ovlastio Mustafu Hilmi-efendiju Hadžiomerovića „da sve vjerske stvari i sve šerijatske poslove izviđa i vrši”. Izbor Hadžiomerovića od strane Austrougarske nije bio slučajan. On je tada bio možda i najvećim autoritetom, stoga ga je i javnost kao takvog najlakše mogla prihvatiti. Druga činjenica je da je i od same Porte bio ovlašten za te poslove, te bi i otpor Istanbula bio manji. Imajući sve navedeno u vidu Austrougarska je carskom odlukom od 17. oktobra 1882. godine imenovala Mustafu Hilmi-efendiju Hadžiomerovića za prvog reisu-l-ulemu – ispričao je Osman Lavić.

Na svim poslovima koje je obavljao Mustafa Hilmi-efendija se potvrdio kao veoma obrazovan čovjek, vizionar, koji nije žalio sebe u realizaciji zadanih ciljeva.

– Bio je veoma obrazovan čovjek. U svome radu se zalagao za reformu školstva, za uređenje i evidentiranje vakufa i uopšte sređivanje prilika muslimana u Bosni i Hercegovini. Bio je jedna od najmarkantnijih ličnosti naše prošlosti, uzoran i kao muderis, i kao muftija, i kao reisu-l-ulema – završava Lavić.

Na položaju reisu-l-uleme ostao je do 1893. kada je podnio ostavku i otišao u penziju. Umro je u nedjelju 10. februara 1895. godine, a sutradan, 11. februara, uz prisustvo, navodi se, ‘svijeta različitih vjera’ klanjana mu je dženaza pred Begovom džamijom. Ukopan je na mezaristanu na Grlića brdu.

R.A./Preporodinfo

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related