Hiperpotrošačko društvo: Kupujemo da bi zadovoljili lažne potrebe

Date:

Foto/Source.ba

Nekoliko je teorija o nastanku takozvanog “Crnog petka”.

Poznato je da je taj, kao i mnogi drugi “praznici” porijeklo vode iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Jedna od najprihvaćenijih teorija kaže da se “Crni petak” veže za američki nacionalni praznik Dan zahvalnosti.

Naime, ljudi su nakon Dana zahvalnosti uglavnom odmarali i družili se sa porodicom. Naravno da takvo nešto nije odgovaralo trgovcima koji su došli na ideju o masovnom sniženju cijena kako bi Amerikance namamili u svoje radnje. Ovaj termin “Crni petak” u upotrebi je od 80-ih godina prošlog stoljeća. Globalizacijskim kretanjima, “Crni petak” došao je u mnoge zemlje svijeta.

Da su trgovci itekako uspjeli u svojoj nakani govore i podaci o potrošenom novcu taj dan. Naravno, Amerikanci potroše najviše novca ovaj dan. Tako su prošle godine samo kupovinom putem interneta potrošili 7,4 milijarde dolara. Britanci su, recimo na ovaj dan potrošili 810 miliona funti.

Lažne potrebe

S obzirom da se i u BiH već nekoliko godina masovno kupuje na ovaj dan postavlja se pitanje kupuju li građani i ono što im ne treba te jesmo li se pretvorili u potrošačko društvo.

– Ljudi, u većini slučajeva, kupuju pod naletom “lažnih potreba”. To su potrebe koje su kod ljudi izazvane reklamama kao segmentom masovne kulture. Ona se do ljudi prenosi mass-medijima. Cilj reklama jeste da kod ljudi izazove vještačku potrebu za kupovinom određenih proizvoda koji im u suštini ne trebaju. Takvi konzumenti spremni su i na zaduživanje kako bi zadovoljili te “lažne potrebe”. Na taj način, ulaze u circulus vitiosus, pogrešan ili začarani krug kozumerizma na kapitalistički način – kaže za Preporod.info mr. Ervin Sejdinović, asistent na Filozofskom fakultetu u Tuzli.

Zbog čega je to tako, mr. Sejdinović objašnjava da je ljudska civilizacija danas vizuelna civilizacija. Procjenjivanje ljudi, pojava i predmeta, kriteriji za sviđanje se određuju prema izgledu i onom vanjskom. U svim segmentima ljudskog djelovanja, princip materijalizma danas ima, u većini slučajeva, primarnu ulogu. Ljudsko društvo jeste već odavno društvo materijalnog. Društveni procesi, posebno oni razdruživanja poput ratova, pokreću se zbog materijalnih interesa.

– Ljudsko društvo danas nije potrošačko. Ono je hiperpotrošačko. Sve do kraja Drugog svjetskog rata, ljudi su masovno proizvodili. Potom, dolazi do zasićenja proizvodnje. Na scenu stupaju reklame, kao spoj audio i vizuelnih efekata, koje od ljudi proizvođača formiraju potrošače. Princip održanja kapitalizma jeste konstanta kupovina odnosno potrošnja. Proizvodi se planski prave da “ne traju”. Cilj je imat stalnog kupca. To je posebno tragično na polju medicine i farmakologije – naglašava Sejdinović.

On ističe da ljudi nalaze satisfakciju u kupovini koja je većinom zadovoljavanje lažnih potreba.

– Tržni centri kao “hramovi” kapitalizima su krcati u društvu koje se smatra među najsiromašnijem u Europi. Još su stoici govorili kako se  ataraksija postiže autarkijom. “Nije siromašan onaj ko malo ima, nego onaj koji žudi za više”, kaže Seneka – upozorava Sejdinović.

Posljedice potrošačkog društva

Međunarodni dan nekupovine obilježava se u Evropi u posljednju subotu u novembru, a obilježava se “s ciljem poticanja ljudi na suzdržavanje od kupovine na taj dan, odnosno suzdržavanje od nepotrebne kupovine. Njime se simbolično skreće pažnja javnosti na negativne posljedice potrošačkog društva i konzumerizma kao društvene pojave potaknute sve jačom globalizacijom”.

Ako pitate građane BiH znaju li za Dan nekupovine, većina će negativno odgovoriti. Pitanje je da li se obilježavanjem ovog dana i upoznavanjem javnosti može uticati na smanjenje bespotrebne potrošnje.

– Utjecati na svijest ljudi u cilju kontrolisanja hiper-konzumerizma je teško pored moćne reklamne industrije. Živimo u društvu u kojem je bitnije dobro reklamirati proizvod, a manje je bitna njegova istinska kvaliteta. Ipak, sigurni smo da kvalitet pronađe svoj put ka potrošaču. Jedan od načina podizanja svijesti jeste promocija istinskih vrijednosti u medijskom prostoru. U doba konzumerizma, društvo može imati koristi u vidu kupovine i konzumacije domaćih proizvoda. Kupovina može biti opće korisna ako se planski provodi – kaže na kraju mr. Ervin Sejdinović.

(Alem Dedić/Preporod.info)

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related