Historijski uspjeh Bošnjaka u Crnoj Gori

0
34

Piše: Sanadin Voloder

Skupština Crne Gore usvojila je Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici u četvrtak 17. juna 2021. godine, nakon višemjesečne diskusije i vrlo teških riječi.

Rezolucija, između ostalog, podrazumijeva da Skupština osudi i priznaje da se u Srebrenici desio genocid i da je ubijeno više od osam hiljada Bošnjaka. Tekst rezolucije predvidio je i da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na žrtve Srebrenice, da se afirmiše mir i stabilnost i da se pozovu javne institucije da istraže ratne zločine.

– Vjerujem da smo danas poslali jasan signal iz ovog predstavničkog doma, da Crna Gora jeste centar demokratije u regionu – izjavio je tom prilikom Ervin Ibrahimović, lider Bošnjačke stranke koja okuplja najveći dio bošnjačkih glasova u Crnoj Gori i ima tri zastupnika u Skupštini.

– Čestitam poslanicima Skupštine Crne Gore usvajanje Rezolucije o Srebrenici. Dvotrećinska podrška Rezoluciji jača vjeru u svjetliju budućnost i suživot naroda u istinski građanskom društvu. Ovakva Crna Gora ide sigurnim putem u Evropsku uniju – objavio je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić na svom Twitter nalogu.

Ova odluka Skupštine Crne Gore i smjena ministra pravde je najveći udarac za aktuelnu vlast. Genocid u Srebrenici bi mogao presuditi aktuelnoj crnogorskoj Vladi, kao ranije holandskoj, te otvoriti put do vanrednih izbora što bi predstavljalo najveći politički uticaj dešavanja u Podrinju iz 1995. godine na stanje u susjednim državama.

Osim navedenih činjenica, zajednička granica, historijske, kulturne i ekonomske veze pokazuju koliko su dvije države međusobno povezane. Međutim, saobraćajna povezanost je na izuzetno lošem nivou, ali sa dobrim naznakama za poboljšanje. Otvaranje integralnih graničnih prijelaza i aktivnosti na rekonstrukciji puta između Šćepan Polja i Foče što je najkraća veza Podgorice i Tirane sa Sarajevom daju podršku jačanju ekonomske razmjene u kojoj smo u velikoj prednosti, ali prostora na tržištu ima još mnogo.

Nedavne posjete predstavnika Islamske zajednice, članova Udruženja majke Srebrenice, članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine su konkretni koraci u cilju jačanja odnosa između dvije susjedne države, ali i između Bošnjaka u Crnoj Gori, koji su od Berlinskog kongresa odvojeni od matice.

Historijska odluka Skupštine Crne Gore je na najbolji način pokazala da društvo i politika nisu crno-bijelo, te da promjene iako nam izgledaju ponekad loše sa sobom donose prilike za hrabre koji umiju da djeluju u presudnom trenutku.

Ova rezolucija je korak naprijed u odnosu na raniji stav Skupštine u izuzetno složenim i teškim okolnostima, što ovom uspjehu daje dodatno na težini.

Međutim, i nakon usvajanja ove rezolucije negiranje genocida na različite načine bit će nastavljeno, ali će posljedice za negatore biti teže. Odnos snaga na terenu, a posebno u općinama gdje Bošnjaci žive izmiješani sa Srbima, prostor je gdje se može napraviti progres. Ako službena politika susjedne Srbije gradi škole i bolnice u manjem bh. entitetu šta to sprečava Bošnjake u Bosni i Hercegovini da se na različite načine udruže i da kroz konkretne projekte podrške olakšaju opstanak Bošnjaka u Crnoj Gori, odnosno Sandžaku. Izgradnja vrtića, škola, bolnica, podrška izvođenju nastave na bosanskom jeziku su samo neki od načina saradnje, jer Sandžak je jedan od najvećih naših demografskih baza i svako ulaganje će se višestruko vratiti.

Popravljanje statusa Bošnjaka u Crnoj Gori isključivo zavisi od njih samih, ali i od njihove brojne dijaspore te podrške iz Bosne i Hercegovine. Popis stanovništva i izbori, vanredni ili redovni, trebaju pokazati zrelost Bošnjaka  i njihovo jedinstvo, odnosno, da ih na popisu bude u jednoj koloni bliže 15 posto, kao što je bilo 1991. godine, a na izborima da Bošnjačka stranka sa sadašnja tri zastupnika poraste na 5-6 u Skupštini, čime bi Bošnjaci postali nezaobilazan politički faktor u državi u kojoj ih procentualno ima najviše nakon Bosne i Hercegovine.

Bošnjaci i druge manjine su odigrali presudnu ulogu u izglasavanju crnogorske nezavisnosti, a zadnja promjena vlasti je pokazala da su svaki izbori svojevrsni referendum o nezavisnosti Crne Gore od Srbije. Zbog toga je nužno jedinstveno unutrašnje i zajedničko djelovanje Bošnjaka, Albanaca i Hrvata kao proevropskih elemenata u crnogorskom društvu.

Tekst odražava stavove autora, a ne nužno i stavove Islamske zajednice u BiH – Media centra d.o.o