Hrvatska od danas predsjedava Evropskom unijom

Date:

S prvim minutama januara Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo Vijećem Evropske unije (EU), šest i po godina nakon što je postala članicom EU.

Početak predsjedavanja biće službeno obilježen 9. januara 2020. dolaskom članova Evropske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK).

Međunarodno otvaranje hrvatskog predsjedavanja biće 15. januara, koncertom u Briselu, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja.

Sastanak povjerenika Evropske komisije na čelu s predsjednicom Ursulom von der Leyen i Vlade Hrvatske biće održan 9. januara u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

Briselski dopisnici

U Hrvatsku 9. januara stiže šezdesetak utjecajnih briselskih dopisnika iz svih zemalja članica. Riječ je o uobičajenoj praksi da svako predsjedništvo na početku svoga mandata poziva grupu dopisnika, kako bi im predstavili prioritete i program predsjedanja i upoznali ih sa znamenitostima zemlje.

U političkom dijelu posjete novinari će tokom boravka u Zagrebu razgovarati s premijerom Andrejom Plenkovićem i s nekoliko ministara, a nakon toga posjeti će Plitvice, Rijeku i Opatiju.

“Snažna Europa u svijetu punom izazova”, slogan je koji je Hrvatska izabrala za predsjedavanje Vijećem EU-a.

Šestomjesečni program predsjedavanaj utemeljen je na četiri prioritetna područja: Evropa koja se razvija; Evropa koja povezuje; Evropa koja štiti i Evropa koja je utjecajna.

Tokom hrvatskog predsjedavanja biće održano oko 1400 sastanaka na raznim nivoima, većinom u Briselu. Sastanci na ministarskom nivou u aprilu i junu biće održani u Luksemburgu. Već desetljećima je ustaljena praksa da se svi ministarski sastanci tokom tri mjeseca u godini – aprilu, junu i oktobru – održavaju ondje.

U Hrvatskoj će se održati ukupno 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu. Najvažniji među njima i vrhunac predsjedavanja biće neformalni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. maja u Zagrebu.

Osam neformalnih sastanaka Vijeća EU-a biće u Zagrebu, tri u Splitu i jedan u Opatiji.

Predviđeno je i devet ministarskih konferencija, od kojih će pet biti u Zagrebu, a četiri izvan Zagreba.

Dio događanja planirao se održati i u Slavoniji, međutim zbog nedostatka smještajnih kapaciteta i dvorana od toga se odustalo. Stoga će se u Osijeku održati neki stručni sastanci koji ne zahtijevaju veliku logističku potporu.

Planirano je i niz konferencija, o zaštiti potrošača, o obrambenoj industriji, presađivanju organa, kohezijskoj politici, migracijama, demografskim izazovima, turizmu, o Europskom socijalnom fondu, te saobraćajnoj infrastrukturi.

Za potrebe predsjedavanja edukaciju je prošlo ukupno 850 ljudi., a trening su prošli i ministri u Vladi.

Novi ciklus

Vijeće Evropske unije, koje se nekad zvalo Vijeće ministara, jedno je od dva zakonodavna tijela EU-a, koje čine ministri u vladama zemalja članica. Vijeće se sastaje u različitim konfiguracijama ovisno o temi o kojoj se raspravlja i odlučuje, poput Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo, Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove itd.

Svim konfiguracijama Vijeća predsjedava resorni ministar iz zemlje predsjedavateljice, osim Vijeća za vanjske poslove, kojim predsjedava visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Predstavnik zemlje predsjedavateljice predsjedava i sastancima radnih i stručnih grupa koje djeluju u Vijeću EU-a. Postoji dvjestotinjak specijaliziranih radnih grupa i odbora koji rade na pripremama sastanaka Vijeća.

Usvajanjem Lisabonskog ugovora, koji je uveo funkcije stalnog predsjednika Evropskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, rotirajuće predsjedništvo je izgubilo na vidljivosti, ali ipak ima svoju težinu, jer predsjedavajuća zemlja vodi pregovore o usklađivanju zakonodavnih prijedloga u institucijama EU-a.

Hrvatsko predsjedavanje dolazi na samom početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa Unije, započetog formiranjem novog sastava europskih institucija. Kao najvažnije zadaće koje stoje pred Unijom sljedećih mjeseci su dogovor o sedmogodišnjem budžetu, sporazum o budućim odnosima s Velikom Britanijom, Konferencija o budućnosti Evrope, zakonodavni okvir za borbu protiv klimatskih promjena.

Prioriteti

Hrvatska vlada je 27. decembra usvojila detaljan program predsjedavanja Vijećem Europske unije.

Osim četiri krovna prioriteta, u programu hrvatskog predsjedanja razrađeni su i prioriteti za svih deset konfiguracija Vijeća EU-a.

U okviru prvog prioriteta Evropa koja se razvija, hrvatsko će se predsjedništvo “zalagati za ujednačen, održiv i uključiv rast Unije koji uzima u obzir posebnosti i potrebe svih država članica, njihovih regija i građana”, stoji u programu.

U drugom prioritetu Hrvatska će poticati politike usmjerene na infrastrukturno povezivanje Unije i na zbližavanje njenih građana, ponajprije kroz obrazovanje, kulturu i sport. U EU-u postoje velike razlike u kvaliteti infrastrukture i pokrivenosti prometnim, energetskim i telekomunikacijskim te digitalnim mrežama, što sputava njezin napredak i globalnu konkurentnost.

Djelovanje hrvatskog predsjedništva u trećem prioritetu bit će usmjereno na daljnju izgradnju Unije kao prostora slobode, sigurnosti i pravde zasnovanog na zajedničkim vrijednostima, demokraciji i vladavini prava. To uključuje jačanje unutarnje sigurnosti, bolju zaštitu vanjskih granica, postizanje pune interoperabilnosti informacijskih sustava, podizanje otpornosti na vanjske ugroze te hibridne i kibernetičke prijetnje.

“Hrvatsko predsjedništvo zalagat će se za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao uloga u stabilnost, sigurnost i daljnji ekonomski razvoj i povezanost europskog kontinenta”, kaže se u dokumentu u dijelu koji se odnosi na prioritet pod nazivom Utjecajna Evropa.

Ističe se da su promicanje europskih vrijednosti, jačanje multilateralizma i europske sigurnosne i obrambene saradnje te provedba ciljeva iz Programa Ujedinjenih naroda za održiv razvoj 2030., glavne odrednice vanjskog djelovanja Unije te da se njezina vjerodostojnost u međunarodnim odnosima odražava i kroz odgovoran pristup prema vlastitom susjedstvu, istočnom i južnom, uključujući jugoistok Evrope (zapadni Balkan).

(Fena)

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related