Hrvatska: Promovisan projekt “Edicija Bošnjaci”

Date:

U organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske održana je promocija naučno – istraživačkog projekta o identitetu Bošnjaka “Edicija Bošnjaci” u Dvorani Bošnjačke nacionalne zajednice.

“Ediciju Bošnjaci” koja se sastoji od pet knjiga koje tematiziraju identitet Bošnjaka predstavili su urednik tjednika “Stav” Filip Mursel Begović i Sanjin Kodrić, profesor bošnjačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod.

20191213_2_Bošnjaci_Mursel_ZG.jpg - Hrvatska: Promovisan projekt
Filip Mursel Begović i Sanjin Kodrić

Na promociji su predstavljene knjige “Bosanski jezik”, “Kratka historija kulture Bošnjaka”, “Kratka politička historija Bošnjaka”, “Alija Izetbegović – kratka biografija” i “Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike” čija su izdanja pripremana posljednjih pet godina.

Tokom predstavljanja ove edicije Filip Mursel Begović istaknuo je kako Bošnjaci imaju historijski kontinuitet na ovom području.

“Nismo mi Turci – Bošnjaci koji su nastali dolaskom Osmanskog carstva, mi sebe pratimo od srednjeg vijeka, a u nekim dijelovima i od puno ranije”, rekao je Begović.

Naglasio je kako su edicijom obuhvaćeni pjesnici od srednjeg vijeka koji su pisali na arapskom i perzijskom, preko Austrougarske, Kraljevine Jugoslavije i NDH sve do danas, do bošnjačkih pjesnika iz Hrvatske i sa Sandžaka.

“Što se tiče ove edicije, za nas granice nema, Bošnjaci se posmatraju u totalitetu”, istaknuo je Begović.

Upozorio je kako posvajanja i preimenovanja Bošnjaka traju već 120 godina te kako je potrebno izdati enciklopediju, s obzirom da su Bošnjaci jedini narod u Evropi koji je nema enciklopediju, kazao je, iako postoji leksikon Safet-bega Bašagića napisan prije sto godina.

Naveo je kako nikada nije napisana ni sistematizirana historija bošnjačke književnosti, unatoč pojedinačnim antologijama koje su izdavane u Zagrebu.

Begović je ukazao i na nepostojeći status bosanskog jezika koji nije priznat u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, kao ni na pola teritorije BiH, rekao je, i naveo kako je bosanski jezik ukinut 1915. godine, ukazujući kako se neki od odgovora na ova pitanja može pronaći u ovoj ediciji.

“Kada govorimo o kulturi Bošnjaka, mi nužno govorimo o procesima prožimanja i interkulturalnom srodstvu tri, odnosno četiri kulture u BiH, uzimajući u obzir sefardsku kulturu”, kazao je Begović.

Sanjin Kodrić u svom je govoru naglasio kako je središte bošnjačkog narodnog bića u Bosni po kojoj Bošnjaci nose i svoje ime koje ih trajno veže uz taj prostor, a Zagreb i Sandžak su prostor graničnog bošnjačkog identiteta, rekao je.

Kodrić je naveo da Zagreb ima važnu ulogu u kulturnoj historiji Bošnjaka od kraja 19. vijeka nadalje.

“Bošnjaci su narod u stalnoj potrazi za svojim identitetom. To ne znači da mi ne znamo tko smo i što smo stvarno, mi to znamo, a znaju i drugi, ali Bošnjaci se gotovo već dvjesto godina pitaju što bi to mi trebali ili mogli biti”, kazao je Kodrić.

Transakciju iz muslimanskog u bošnjački identitet, koja se relativno nedavno dogodila, Kodrić je nazvao jednom od brojnih trauma tog identiteta.

“Ova edicija nastoji biti odgovor na tu temeljnu kulturnu, društvenu i identitetsku slabost postojanja Bošnjaka od kraja 19. stoljeća nadalje”, zaključio je Kodrić.

Knjige su pisane popularno-naučnim stilom kako nepotrebne informacije ne bi zamarale čitaoce i kako bi knjige bile pristupačne svima, istaknuto je na predstavljanju.

(Agencije)

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related