Kako su nas vidjeli stranci krajem 19. stoljeća

Piše: Ibrahim Krzović Slabljenjem centralne osmanske vlasti, krajem 17. stoljeća u Evropi se javlja pojačan interes za prilike na prostoru Bosne i Hercegovine koja je tada bila u sastavu Bosanskog pašaluka i šireg Osmanskog Carstva. O tome svjedoče objavljeni putopisi, posebno francuskih putnika po Bosni. A putnike – književnike, slikare, istraživače, diplomate zanimali su razni … Opširnije

Mula Mustafa Bašeskija: Kolosalni poetski hroničar svoga doba

Autor teksta: Alen Kalajdžija Historija Sarajeva teško bi bila adekvatno shvaćena da se u dijahroniji života nije pojavilo jedno uistinu vrijedno i neponovljivo kulturno lice ovoga grada, koje je u kontinuitetu dužem od pola stoljeća bilježilo sve važnije kulturno-historijske, društveno-političke i uopće životne i svakodnevne prilike u u središtu ondašnje i današnje Bosne. Mula Mustafa … Opširnije

Kako smo zaboravili strane investicije

Sredinom prošlog mjeseca, apsolutno ispod radara i pažnje javnosti, prošla je informacija da je u protekloj godini u Bosni i Hercegovini zabilježen rekordan priliv stranih investicija. Prema podacima Centralne banke BiH lani je u BiH investirano 1,44 milijarde KM, što je do sada najviši zabilježeni iznos. Ovi rekordni tokovi direktnih investicija u 2022. godini su … Opširnije

Abadžić Hodžić o izložbi “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne”: Predstaviti šta islam Bosne donosi Evropi

Svečano otvorenje izložbe “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne” bit će održano 11. oktobra, a izložba će za javnost biti dostupna dan kasnije, od 12. oktobra ove godine. O realizaciji izložbe za BIR televiziju govorila je prof. dr. Aida Abadžić Hodžić, autor koncepta, kustos i voditelj istraživačkog tima projekta “Pod … Opširnije

Đerzelez Alija – Junak prirode

Godine 1888–1889. objavljeno je prvo izdanje zbirke muslimanskih narodnih pjesama iz Bosne i Hercegovine, a koje je sakupio prvi direktor Zemaljskog muzeja i urednik Glasnika Zemaljskog muzeja Kosta Hörmann (1850–1921). U “tijem (se) pjesnama videˮ, prema riječima sakupljača, “običaji, junaštva, sretni i nesretni događaji, jednom riječi: čitav život braće Muhamedovacaˮ (Hörmann, 1888, 15-16). Hörmann je … Opširnije

Hrnčić: Društvo se može mijenjati samo kroz promjene individualnih obrazaca ponašanja

Preporod: Uvaženi dr. Hrnčiću, ranije ste više puta govorili da krivični zakoni u Bosni i Hercegovini jasno prepoznaju djela nasilja u porodici, iako se u javnosti slabije artikuliše ta činjenica. Koji su razlozi nepoznavanja i rijetkog referisanja na te zakone? Hrnčić: Kada je u pitanju javno mnijenje, ono se dobrim dijelom kreira na osnovu dostupnih … Opširnije

OHR: Ne možemo i nećemo tolerirati bilo kakve napade na povratnike

– Ne možemo i nećemo tolerirati bilo kakve napade na povratnike. Visoki predstavnik će i dalje biti veoma angažiran u vezi s ovim pitanjem, poručili su iz Ureda visokog predstavnika (OHR) u izjavi za Preporod.info nakon prekjučerašnjeg napada na povratnika Senada Sejfića u Gornjoj Kamenici kod Zvornika.  Kako su istakli iz OHR-a, pravo na povratak … Opširnije

Sijela i teferiči | Preporod.info

Autor: Amra Madžarević Ljudska potreba za druženjem i zabavom se ispunjavala na našim prostorima od davnina u raznim oblicima. Ljudi su se, pored vjerskih i porodičnih okupljanja, družili na sijelima, teferičima, sohbet-halvama, kafanama i kiraethanama, mobama i pravljenju ćetenije. Okupljanja oko sofre (trpeze) predstavljala su, ali i danas predstavljaju, omiljena druženja. Takva druženja su bila … Opširnije

Pisma povratnika svjedoče o njihovom teškom životu i stvarnosti

Ilustracija Situacija povratnika u manjem bh. entitetu postaje sve teža, a pisma koja svakodnevno stižu na adresu reisul-uleme svjedoče kako o njihovim gubicima i traumama iz prošlosti tako i o problemima i nesigurnostima u sadašnjem trenutku. Povratnici traže pomoć. Njihove priče nisu samo pojedinačne tragedije, one su podsjetnik na nužnost konkretne podrške, a ne samo … Opširnije

Gazi Husrev-begov bezistan | Preporod.info

Autor teksta: Amra Madžarević Bezistani su zatvorene tržnice, nastajale u centrima gradova s razvijenom trgovinom u vrijeme Osmanskog Carstva. U njima se prodavala skupocjena roba i tekstil. Sarajevo je svojevremeno imalo tri bezistana, a do danas su sačuvana dva. Postojali su i u Banjoj Luci i Travniku. Jedan od dva sačuvana u Sarajevu jeste Gazi … Opširnije