Knjiga koja priprema softe za ramazansku praksu

0
30

Knjiga Meadina Mrndžića “Ramazanska putokazja” predstavlja integralni vodič i priručnik za ramazanske prakse učenika medresa. U knjizi je autor na 172 stranice ponudio 30 ramazanskih poruka, odnosno kratkih predavanja, četiri ramazanske i bajramsku hutbu te izbor ajeta, hadisa, dova za ramazanske dane te prijedlog programa za obilježavanje mubarek noći u Ramazanu. Na kraju knjige sabrao je niz ramazanskih preporuka koje su plod njegovog višegodišnjeg rada u Karađoz-begovoj medresi u Mostaru te koordiniranja na terenu sa softama tokom ramazana.

Knjiga je obogaćena citatima bošnjačkih književnika o ramazanu i duhovnosti što predstavlja izuzetnu potrebu afirmaciji pisane riječi o bošnjačkoj duhovnosti u vremenu kad smo preplavljeni prijevodima knjiga sa svih strana svijeta.

Meadin Mrndžić je rođen 1985. godine u Mostaru. Početak njegovog osnovnog obrazovanja, zbog ratnih dešavanja, vezan je za Čapljinu, potom za Konjic, da bi od 3. razreda školovanje nastavio u IV osnovnoj školi u Mostaru. Srednjoškolsko obrazovanje stječe u Karađoz-begovoj medresi, a akademsko na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru. Danas pohađa master studij na istom fakultetu, a kao odgajatelj i profesor bosanskog jezika i književnosti radi u Karađoz-begovoj medresi već godinama.

Još od srednjoškolskih dana započeo je sa radom u medijima, te je bio član redakcije vjerskog programa Radio-televizije Mostar, Radija “Stari most”, dopisnik IIN “Preporod”, web-magazina “Bošnjaci.Net”, te saradnik Radija “BIR”, portalā Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i dr.

Moderator je i scenarist različitih manifestacija, programa i realizator vjersko-kulturnih sadržaja u Mostaru i Hercegovini, te priređivač “Brošure o Karađoz-begovoj medresi”, izdate 2018. godine.

Preporod.info: Ramazan je poseban mjesec duhovnosti za muslimane. S druge strane on je prvo radno i životno iskustvo za većinu učenika medresa koje pamte čitav život. Koliko će Vaša knjiga olakšati softama rad tokom ramazana?

Mrndžić: Knjiga “Ramazanska putokazja” je prvenstveno i namijenjena softama medresā, mada može poslužiti i stalnim imamima u organizovanju ramazanskih aktivnosti. Softe Karađoz-begove medrese, škole čiji sam i sam diplomant, bile su inspiracija za nastanak ove knjige. Ona sadrži sve ono što bi jednom softi trebalo biti pri ruci tokom obavljanja ramazanske prakse. Kada sam se i sam, u medresanskim godinama, pripremao za ramazanske prakse, sa sobom sam nosio mnoštvo literature kako bih što bolje obavio sve one zadatke koji su dio ramazanskih aktivnosti.

Danas softe medresā imaju pred sobom knjigu koja sadrži ramazanske vazove, hutbe, bajramsku hutbu, ajete, hadise i ramazanske dove, scenarije programa za mubarek noći, te mnoge druge detalje bitne za što bolje obavljanje ramazanske prakse. “Ramazanska putokazja” su u tom smislu, zasigurno, jedinstveno djelo koje itekako može olakšati softama rad tokom mubarek ramazana.

Preporod.info: Vaša knjiga je doprinos i svjedočanstvo važnosti ramazanske prakse kako za softe tako i za manje džemate koji tradicionalno u ramazanu dobijaju svoje imame. Mjenjaju li se potrebe džemata i da li kroz vaše iskustvo koordiniranja sa softama možemo vidjeti povećanje kvalitete njihovog rada?

Mrndžić: Ramazanska praksa je, zaista, jedno posebno iskustvo za sve nas koji smo prošli tim putanjama, a sigurno je da će kao takvo iskustvo i vječiti izazov ostati i narednim generacijama softa medresā. Godinama unazad sam se nadao da će neko prirediti jednu knjigu poput ove, te da će ona olakšati rad softama tokom ramazanske prakse, jer je to vrijeme u kojem se od softe – ramazanskog imama očekuje da podari džematu mnogo toga, a sa druge strane imate ramazanske imame koji se po prvi put susreću sa jednim takvim izazovom. Stoga sam smatrao da bi priređivanje knjige ovog tipa itekako olakšalo softama na ramazanskim praksama sprovođenje svega onoga što se od njih traži.

Kada govorimo o potrebama džemata tokom mubarek ramazana, one variraju od onih ustaljenih, rekli bismo tradicionalnih ramazanskih potreba, do nekih novih koje su izraz određenog broja džemata ili inovativnosti (ramazanskog) imama. Već sedam godina sam angažovan kao koordinator Karađoz-begove medrese za pomoć softama pri obavljanju ramazanske prakse i ono što je uočljivo jeste da upravo tokom te ramazanske prakse dođe u potpunosti do izražaja odgovornost softe i njegov pristup ramazanskim aktivnostima. Njihova propitivanja, traženje savjeta i želja da izvrše ramazansku praksu na najodgovorniji način, govori mnogo o tome koliko se vrijedno žele predstaviti džematu i iza sebe ostaviti hairli pomen. U tom smjeru se može posmatrati i povećanje kvalitete njihovog ramazanskog rada.

Preporod.info: Pored vjerskih izvora Vaša knjiga obiluje citatima brojnih književnika, od Užičanina preko Ćatića do Ibrišimovića, Jelovca i živih autora koji aktivno pišu o duhovnosti. Da li smo dovoljno iskoristili i afirmisali djela domaćih književnika koji su pisali o islamu, odnosno duhovnosti Bošnjaka?

Mrndžić: Da, ova knjiga sadrži citate o ramazanu ili duhovnosti općenito. Citati su istaknuti na samom početku svakog ramazanskog predavanja koje je dato u knjizi, a pišući ovu knjigu bila mi je želja objedniti vjerski i naš književni, kulturološki identitet. Mnogo lijepih zapisa ima o mubarek ramazanu, godinama sam ih čitao, umetao kao dio sadržaja mevludskih programa koje sam pripremao i htio sam im, zbog njihove ljepote i značajnosti, te čuvanja pomena na domaće književnike i njihovog doprinosa našoj književnosti, vjeri i tradiciji, dati posebno mjesto u „Ramazanskim putokazjima“.

To je ono što činim i na časovima bosanskog jezika i književnosti u Karađoz-begovoj medresi, učeći svoje učenike da iščitavaju različite vrste djela, da kroz to upoznaju drugo i drugačije, da to poštuju, ali da ono što je kulturološka i književna tradicija njihovog naroda – vrijedno uče, čuvaju i da se time diče! Smatram da bismo svi zajedno mogli učiniti još više na planu afirmacije književnika koji su pisali o islamu, odnosno duhovnosti Bošnjaka i da bismo na tom polju trebali pokrenuti određene projekte i manifestacije, kako bismo u kontinuitetu i zajedničkim snagama radili na svim onim vrijednostima koje su obilježje našeg naroda.

Preporod.info: Karađoz-begova medresa je najstarija odgojno-obrazovna ustanova u Hercegovini. Kakvu budućnost Medrese vidite u kontekstu iseljavanja, pada nataliteta i smanjenjem potreba za kadrom u Islamskoj zajednici?

Mrndžić: Karađoz-begova medresa je najstarija u Hercegovini i druga po starini u našoj domovini, o čijem radu svjedoče 464 godine postojanja, ali i preko 900 diplomanata razasutih diljem svijeta, te 240 učenika koji se trenutno školuju u njoj. Medresa je škola do koje put nađu oni odvažni i jedna posebna inspiracija i učenicima i profesorima koji se trude tokom četiri godine izgraditi generacije koje će u budućnosti znati ponijeti baklju islama i čuvati vrijednosti koje Bošnjaci baštine hiljadama godina na ovim prostorima. Medresa je svjetionik, a njena mladost snaga našeg naroda i ono što medresa nudi toj mladosti jesu i odgoj i obrazovanje. Po tome se prepoznaje ova škola i kao takva će, zasigurno, sve više biti škola budućnosti. Jer, vrijeme u kojem živimo i koje je pred nama nudi mnogobrojna iskušenja i izazove, posebno našim mladim.

Medresa nudi utočište od raznih izazova i pruža nadu i sigurnost kako njenom učeniku, tako i njihovim roditeljima koji žele sačuvati svoju djecu od različitih pošasti. Naravno da se medresa, kao i sve druge škole, susreće sa mnogim izazovima, a to su i pad nataliteta i iseljavanje, te mnogi drugi razlozi, ali valja nam se uhvatiti u koštac s tim koliko je moguće i, shodno prilikama, dati maksimum u svom radu i djelovanju medrese, te obezbijediti učenicima siguran ambijent, koji će oni prepoznati kao takav i dolaziti u medresu na školovanje.

S druge strane, Karađoz-begova medresa svojim učenicima otvara vrata bilo kojeg fakulteta u zemlji i inostranstvu, ne samo nekog islamskog, što daje priliku njenim diplomantima da se izgrade i obrazuju na različitim poljima i da najprije svojim znanjem doprinose Islamskoj zajednici  i svojoj medresi, a tako široko obrazovani svoju egzistenciju mogu pronaći na različitim mjestima, ne nužno u Islamskoj zajednici. Medresa nudi spektar mogućnosti i fakulteta, tako da je u sutrašnjici sigurnost njenih učenika i diplomanta, kao vrijednih članova našeg društva i nekih novih graditelja bolje i ljepše naše domovine.

(Sandin Voloder/Preporod.info)