Kodrić: Đenana Buturović je bila akademska ličnost, prva dama naše književne folkloristike

Date:

Naučni skup “U traganju za nepoznatom baštinom: U čast acc.prof.dr. Đenane Buturović”, posvećen proučavateljici usmene književnosti i muzejskoj savjetnici, održan je danas u Sarajevu u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.

U želji da odaju dužno poštovanje Đenani Buturović, koja je preminula 2012. godine, učesnici naučnog skupa profesori Sanjin Kodrić, Amira Dervišević, Irma Marić, Alen Kajadžija, Vedad Mulavdić, Nirha Efendić, Elbisa Ustamujić, Mirsad Kunić. Vildana Pečenković Bernisa Puriš, Elma Durmišević, Rajla Kurtović-Kasić, svojim radovima sagledavaju njen doprinos proučavanju bošnjačke usmene književnosti, odnosno usmenoknjiževnog stvaranja uopće.

Direktor BZK “Preporod” prof. Sanjin Kodrić je na konferenciji za medije podsjetio da je Buturović bila dio jednog drugačijeg i ozbiljnijeg, odgovornijeg i istaknutijeg akademskog svijeta, nego što je to ovaj naš današnji, bez obzira na sve mogućnosti koje danas imamo na raspolaganju.

Ona je i izrasla iz takvog akademskog svijeta, istakao je, ali ga je i gradila, ozbiljno, odgovorno i istinski shvatajući svoj životni poziv, poput svećenika u hramu znajući da je na ovaj svijet i u ovaj život upravo pozvana da ispuni svoju zadaću najbolje što može i da potom ode tiho, nepretenciozno, baš kao što je to na kraju i bilo.

– Jedna od najznačajnijih akademskih ličnosti, prvo ime, prva dama naše književne folkloristike, kako je govorio prof. Munib Maglajlić. Riječ je o autorici 18 autorskih i prerađivačkih knjiga – kazao je Kodrić.

Među najznačajnijim djelima Đenane Buturović su: Studija o Hörmannovoj zbirci muslimanskih narodnih pjesama (1976), Morići: Od stvarnosti do usmene predaje (1983), Bosanskomuslimanska usmena epika (1992), Usmena epika Bošnjaka (1995), Morići: Smisao sjećanja i pamćenja (2009).

– Da je napisala i samo jednu od ovih knjiga, Đenana Buturović bi bila upravo to, prvo ime naše književne folkloristike, jer je svaka njezina knjiga bila otkrovenje, fundamentalna i nikad kasnije prevaziđena – podvukao je Kodrić.

Profesorica na Pedagoškom Univerzitetu u Bihaću Amira Dervišević je kazala da je do pojave Đenane Buturović odnos društvenih nauka, posebno etnologije, fokloristike, književne historiografije prema bošnjačkoj usmenoj epici, polazio od pretpostavke da bošnjačka usmena književnost, pa tako i epika, nemaju uporište u vlastitoj etičkoj posebnosti.

– Međutim, svojim autorsko prerađivačkim radovima, Buturović je pokazala da to nije tačno. Njen pristup je bio temeljit, zaključci jasni i argumentirani. Ni u jednom dijelu svog rada nije improvizirala ili neutemeljeno zaključivala. Sa izuzetnom ljubavi prema usmenoj književnosti, postigla je da smo u radovima, u usmenoj epici prije svega, među najboljim radovima te vrste u svijetu. I ovo je najmanje što možemo da se na godišnjicu njenog preseljenja podsjetimo na to koliki je bila autoritet – naglasila je Dervišević.

Pored objavljenih tekstova, knjiga, priređivačkih izdanja, iza profesorice Buturović je ostala velika količina neobjavljenih materijala.

U tom smislu BZK “Preporod” planira da, u dogovoru sa nasljednicima, objavi zbirku narodnog pjevača Omera Zagorca, vrlo važan folkloristički doprinos na kojem je jako dugo Buturović radila.

– Ispunit ćemo i svojevrsnu oporuku prof. Buturović i objaviti drugo izdanje jedne od njenih fundamentalnih knjiga “Bosanskomuslimanska usmena epika (1992)”. Priređivač tog dopunjenog izdanja bit će profesor Univerziteta u Tuzli Mirsad Kunić.

Đenana Buturović (Trebinje, 29. 8. 1934. – Sarajevo, 28. 1. 2012.) bila je istaknuta proučavateljica usmene književnosti, muzejska savjetnica, načelnica Odjeljenja za etnologiju i direktorica Zemaljskog muzeja BiH, redovna profesorica usmene književnosti na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru te akademkinja Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, kao i ugledna članica Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.

U Bihaću postoji inicijativa da jedna ulica nosi ime Đenane Buturović.

Radovi predstavljeni na današnjem naučnom skupu bit će objavljeni ove godine u namjenskom zborniku radova u izdanju Instituta za bošnjačke studije BZK “Preporod”.

(Preporod.info)

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related