Koliko ulažemo u istraživanje i razvoj

Date:

Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) je 2015. godine usvojila Agendu za održivi razvoj do 2030. godine. Kako bi doprinio ovoj agendi UNESCO je izdao izvještaj “UNESCO Science Report“kako bi se stekao uvid u rad i prioritete država kada je u pitanju osnaživanje nauke.

Analizirali smo podatke iz ovog, revidiranog i dopunjenog, izdanja u 2016. godini, koji se tiču Bosne i Hercegovine kako bismo dobili sliku o odnosu naše države prema nauci, koja vodi ka općem razvoju, i uporedili s nekim od zemalja u regionu. Naime, UNESCO smatra nauku od ključnog značaja za razvoj jednog društva i države.

Utješno mjesto: Bolji od Albanije

UNESCO je analizirao bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj u Bosni i Hercegovini. U poređenju s drugim državama na Balkanu, Slovenija je daleko ispred ostalih zemalja kada je riječ o omjeru ulaganja u istraživanje i razvoj.

Za razliku od Albanije, koja je na zadnjem mjestu s 0.15%, ili predzadnje Bosne i Hercegovine, s 0.33%, Slovenija je u 2013. godini imala 2.59 % udjela u istraživanju i razvoju u Jugoistočnoj Evropi.

Samo Albanija na ovim prostorima troši manje od BiH na istraživanje i razvoj, a zajedno s BiH je na začelju po broju prijavljenih patenata. Može izgledati kao ironija, ali je bolje stanje u broju citiranja domaćih istraživača u periodu od 2005. do 2014. godine. BiH nije zauzela ni zadnje ni predzadnje mjesto već peto od ukupno sedam zemalja: Abanije i bivših jugoslovenskih. Na prvom mjestu po broju citiranja je Slovenija.

Zbog ranijih nedostupnih podataka za BiH UNESCO je zabilježio da se desio procvat istraživača u BiH. Ipak, još uvijek je BiH, u poređenju s drugim zemljama u 2013. godini, na začelju, a veći broj istraživača, 839 muškaraca i 302 žene, ima samo od Albanije i Crne Gore koja ima 474 istraživača i 198 žena istraživača. Najveći broj istraživača u BiH, Hrvatskoj i Srbiji posvećen je inženjerstvu. Broj bh. istraživača u oblasti prirodnih znanosti je 206, a u Hrvatskoj 1.772. BiH na ovim prostorima ima najmanji broj istraživača u državnom aparatu, stoga i ne čudi nedostatak vizije i kvalitetnih programa razvoja.

Odlazak najboljih

“Jugoistočna Evropa 2020“, strategija za radna mjesta i prosperitet u evropskoj perspektivi je strategija koju su u Sarajevu 2013. godine potpisale zemlje u našem regionu, među njima i BiH. Koliko je ova strategija pomogla društvima u regionu moći će se i analizirati, ali kako sada stvari stoje, od 2013. godine do danas, zemlje u regionu, a naročito BiH, imaju problem odlaska stanovništva, nezapamćen u njihovoj povijesti.

BiH ima veliki problem s “odlivom mozgova”, kako se to popularno naziva, odnosno odlaskom najkvalitetnijih kadrova, talentovanih i uspješnih inženjera, ljekara, naučnika i drugih stručnjaka u IT kompanije, bolnice ili na univerzitete razvijenog svijeta. Tri zemlje s ovih prostora koje imaju manji problem ili imaju dovoljno stručnog kadra jesu Albanija, Crna Gora i Grčka.

Prema jednom od posljednjih emisija medijskog servisa Deutsche Welle o ovom problemu na Balkanu Albanija zapravo proizvodi i izvozi stručni kadar, prvenstveno u oblasti medicine i kućne njege. Na jednoj infografici, koju je objavio američki časopis The Economist, a tiče se trendova u 2018. godini, BiH je treća po ovom problemu u svijetu, odmah iza Haitija i Venecuele.

BiH je, prema izvještaju UNESCO-a, na 143 mjestu među 148 zemalja prema kapacitetu da zadrži talente, a da ih privuče na 140 mjestu. Iako je BiH usvojila čak tri nacionalne strategije za nauku, tehnologiju i inovacije primijetno je da je ulaganje u nauku od 2010. do 2015. povećano za svega 1% iako je planirano 5%. Taj napredak je posebno otežan kada se uzme u obzir da se ogroman dio budžeta BiH troši na državnu administraciju.

Ulaganje u istraživanje na svjetskom nivou

Izvještaj UNESCO-a je posebno zanimljiv radi komparacije ulaganja u nauku u različitim državama. Zemlje koje su članice G20 zajedno imaju daleko najveći udio u istraživanjima, publikacijama na svjetskom nivou u poređenju s nekim drugim grupama zemalja kao što su članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ili arapske zemlje.

Sve arapske zemlje imaju, u periodu od 2007. do 2013. godine, svega 1.9% u ukupnom udjelu istraživača u svijetu, dok sam Brazil ima 1.8-2.0 %.

Na prvom mjestu su SAD sa 16-18% i Japan 8.5-10%. Udio svih arapskih zemalja u broju naučnih publikacija u 2014. godini bio je 2.4%, dok 35 članica OECD-a imaju 70.8%. Arapske zemlje najveći fokus stavljaju na matematiku, a njihov broj patenta koji su prijavili u svijetu je 492, dok je sama Indija prijavila 3.317. Sam Izrael je daleko ispred ostalih i najrazvijenijih država kada je riječ o patentima. U 2012. godini prijavio je 6.455 patenata, što je oko dvije hiljadu više patenata nego u Holandiji ili Švicarskoj.

(E.S./Preporod)

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related