Kroz historiju porodice Alibegović ispričana historija Bosne i Hercegovine

Date:

Historija znamenitih porodica iz bosanskohercegovačke povijesti do sada je relativno slabo istraživana iz nekoliko objektivnih razloga. Svakako najvažniji razlog je manjak historiografske građe koja bi omogućila da se sagleda povijest jedne porodice kroz duži vremenski period. S druge strane, česti povijesni lomovi utjecali su na to da se mali broj porodica uopće uspio biološki očuvati ili ako su biološki i opstajali rijetki su uspijevali određeni društveni status zadržati kroz duži vremenski period što bi ih učinilo interesantnom temom za istraživanje.

Uprkos svim pobrojanim poteškoćama s kojima se i sam suočio, bosanskohercegovački historičar Husnija Kamberović iznjedrio je vrijednu knjigu “Historija porodice Alibegović” (UMHIS, Sarajevo, 2021) koja se bavi poviješću derventske porodice Alibegovića u posljednjih 150 godina.

Kamberović se ovom knjigom vraća temi koju je već usputno obrađivao i kroz doktorsku disertaciju “Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918.”

Kroz fusnote, osim ustaljenog naučnog aparata, Kamberović je u ovoj knjizi donio vrijedne i zanimljive podatke o nizu begovskih porodica među kojima su i derventski Alibegovići.

Izazovi modernizacije

Historijska građa koja je temelj za istraživanje o Alibegovićima bazirana je uglavnom na pismima, trgovačkoj korespondenciji i štampi. Taj vrijedni izvorni materijal koji se odnosi na ovu porodicu ostao je sačuvan što je prava rijetkost. Kako historije drugih porodica iz navedenih razloga nikada neće moći biti napisane, knjiga “Historija porodice Alibegović” važna je i kao prikaz jednog modela transformacije zemljoposjedničkih, begovskih, porodica krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

O samom Ali-begu, kao rodonačelniku porodice, postoji vrlo malo podataka i faktički ga je nemoguće detaljnije kontekstualizirati kao historijsku ličnost pa je historiju porodice Alibegović podrobnije moguće pratiti tek od Ali-begovog sina Rustan-bega koji se iz Bosanskog Kobaša u Derventu doseljava sredinom 19. stoljeća. Ogranak porodice koji je predvodio Rustan-beg, započinje transformaciju porodice u modernu trgovačku porodicu, dio građanskog sloja koji se formirao već potkraj osmanske uprave, a posebno za vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini. 

Na osnovu sačuvane korespondencije moguće je pratiti ne samo trgovačke veze Rustan-bega i njegovog sina Uzeir-bega koji će oca u poslu naslijediti 1900. već i dešavanja unutar porodice, odnos porodice spram ausotrougarske vlasti, učešće u društveno-političkom životu tadašnje Bosne i Hercegovine i Austro-Ugarske… Sačuvana građa, iako beskrajno vrijedna, opet je nedostatna pa je na momente nemoguće popuniti praznine u sklapanju mozaika, ali Kamberović uspijeva donijeti vrijedne crtice i iz svakodnevnog života porodice, razmirice Rustan-bega sa sinom Fehmi-begom ili pak bratom Derviš-begom, odnos s drugom derventskom begovskom porodicom Begovićima, porodične ženidbe i udaje koje su bile pomno planirane…

Povijesni lomovi

Propast Austro-Ugarske i stvaranje Kraljevine Jugoslavije 1918. novi je povijesni lom koji je bitno utjecao i na život begovskih porodica, posebno kroz agrarnu reformu koja je ovom sloju društva oduzela ekonomski osnov na kojem su egzistirali. Alibegovići, koji su svoju transformaciju započeli dosta ranije, uspijevaju opstati kao važan faktor ne samo u trgovačkoj sferi već i kao politički akteri tog perioda. Asim-beg Alibegović je u dva mandata bio senator u Kraljevini Jugoslaviji, a njegov brat Esad-beg Alibegović bavio se, pored trgovine, i humanitarnim, vjerskim i prosvjetnim pitanjima. 

Nakon 1945. i nove agrarne reforme, uz konfiskaciju privrednih dobara, Alibegovići ostaju bez ekonomske osnove na kojoj je porodica počivala kroz ranija desetljaća. Pa ipak, ovdje je zanimljivo pratiti jednu novu transformaciju koja porodici omogućava da zadrži status društvene elite. Tako Alibegovići, prvenstveno kroz obrazovanje, uspijevaju da o(p)stanu kao porodica koja je značajno utjecala na razvoj Dervente, pa i šire. Dževad Alibegović je bio jedan od direktora Tvornice obuće u Derventi, a Ismet-beg Alibegović direktor Narodne banke u Derventi… I u narednoj generaciji kroz obrazovanje, posebno uz fokus na medicinu, Alibegovići uspijevaju odgovoriti izazovu modernizacije koje vrijeme donosi. Nažalost, rat 1992-1995. učinit će da najveći broj članova ove porodice svoj život i rad nastave van Bosne i Hercegovine i time prekinu višestoljetnu nit koja je porodicu vezala za sjever Bosne i Hercegovine.

Biografije pojedinaca ili u ovom slučaju cijele jedne porodice zgodne su da se pokaže kako niz historijskih događaja utječe na jednu osobu ili porodicu. Time često procesi i promjene, koje se mogu činiti dosadnim i suhoparnim kakvo je recimo agrarno pitanje, dobijaju jednu sasvim novu dimenziju kroz prikaz kako povijest utiče na konkretne ljude kao i obrnuto, kako sami ljudi utiču na vrijeme u kojem žive i kako mu se prilagođavaju.

(Nedžad Novalić/Preporod.info)

 

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related