Međunarodni dan tolerancije: Obrazovanjem do tolerantnog društva

Date:

Deklaracijom o načelima tolerancije UNESCO-a iz 1995. godine tolerancija se definiše, ne samo kao moralna dužnost već i kao pravna i politička obaveza pojedinca, društvene skupine i države.

Godinu dana nakon donošenja deklaracije, 1996. počeo se obilježavati Međunarodni dan tolerancije. Svakog 16. novembra podsjećamo se na to da tolerancijom, uvažavanjem i poštivanjem različitosti svjedočimo našu snagu, a ne obrnuto. Nažalost, činjenice pokazuju veliko prisustvo netolerancije u našem društvu.

– Pojam tolerancije se može sa više aspekata definisati i objasniti. Sociološka i politološka stajališta kažu da tolerancija podrazumijeva da se ne zabranjuju, ne sprečavaju i ne ometaju drugi u njihovom ponašanju ili djelovanju u nekom području uprkos neodobravanju onih koji u tom području imaju moć, autoritet ili vlast. Odnosno, po ovom stajalištu tolerantan može biti onaj ko ima moć, autoritet i vlast. Shodno tome, možemo kazati da se netolerancija pojavljuje jer oni koji imaju moć ne žele da prihvate druge odnosno njihovo ponašanja. Često je uzrok ovom ideologija koja negira druge, odnosno ne dozvoljava da neko ko je drugačiji ima jednak tretman u društvu – kaže mr. Ahmed Omerović, saradnik Univerziteta u Tuzli.

Mijenjanje svijesti

Omerović ističe da je bosanskohercegovačko društvo kroz historiju bilo prožeto interkulturalizmom, sa kraćim izuzecima koji su narušavali međusobni suživot njenih stanovnika. Sigurno je da ideologije iz devedesetih koje favoriziraju velikodržavne projekte još uvijek imaju moć i vlast u određenim administrativnim područjima Bosne i Hercegovine i upravo se tu dešava diskriminacija, odnosno nema tolerancije prema ljudima koji su drugačiji.

Ovaj segment poimanja netolerancije je vjerovatno dominantan u bosanskohercegovačkoj javnosti, ali on nije jedini. Netolerancija je, nažalost šire rasprostranjena i obuhvata dosta grupa koje su drugačije od dominantne.

– Ako pođemo od pretpostavke koju smo prethodno naveli da tolerancija zavisi od onih koji imaju moć i vlast, onda se netolerancija može protezati na sve sfere društva. Svjesni smo da je bosanskohercegovačko društvo postkonfliktno društvo te je i to jedan od faktora zašto je netolerancija široko rasprostranjena. Često se tvrdi da institucije u Bosni i Hercegovini neadekvatno odgovaraju na netoleranciju, odnosno da su neophodni dodatni napori kako bi pravna država funkcionisala u punom kapacitetu – naglašava Omerović.

Svijest u jednom društvu se može mijenjati na više načina. Omerović ističe da je to u pravilu spor proces koji se proteže na nekoliko generacija. To može biti obrazovanje i to kroz obrazovni sistem, ali i djelovanjem nevladinog sektora.

Jučer su završeni i lokalni izbori u našoj zemlji, a zanimalo nas je kako vlast, svih nivoa može uticati na promjenu i izgradnju tolerantnijeg društva.

– Kazali smo da tolerantni mogu biti oni koji su na vlasti, ili oni koji imaju moć i dominaciju u nekom društvu. Pored ove činjenice, važno je naglasiti da su oni koji obnašaju funkcije u vlasti, ne samo na lokalnom nivou nego i na višim nivoima, primjer svim drugim ljudima u zajednici u pogledu ponašanja prema ljudima koji su drugačiji. Zato, ako su čelni ljudi u vlasti tolerantni, to će činiti i pojedinci u toj sredini. Isto tako ako oni koji su na vlasti pokazuju netoleranciju, onda će takvo ponašanje i ostali prihvatiti. Vlast u ovom pogledu ima posebnu odgovornost – kaže na kraju za Preporod.info mr. Ahmed Omerović

(Alem Dedić/Preporod.info)

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related