Ministrica Elvira Dilberović – Ćemalović: Dobra obrazovna politika ruši barijere i zablude

Date:

Svakom djetetu i mladom čovjeku treba omogućiti pristup i učešće u kvalitetnom obrazovanju, te dati mogućnost za vertikalnu i horizontalnu prohodnost u obrazovnom sistemu, ističe ministrica Dilberović- Ćemalović uvjerena da obrazovanje treba da bude usmjereno ka punom razvitku ljudske ličnosti i učvršćivanju poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, te da sve u životu kreće od svjesnosti, pa onda i odgovornosti za učinjeno.

Razgovarao: Selman Selhanović

Preporod: U BiH postoji 14 ministarstava za obrazovanje i minimum konsenzusa u donošenju zakonskih akata. Očito, decentralizacija obrazovnog sistema je problem. Kako usaglasiti obrazovnu politiku u BiH?

Dilberović – Ćemalović: Problem obrazovnog sistema u Federaciji BiH nije samo u njegovoj decentralizaciji i prekomjernoj fragmentiranosti, nego i u sporosti provođenja reformskih procesa, pogotovo kod usklađivanja kantonalne legislative sa onom na državnom nivou. Unutar Federacije Bosne i Hercegovine, dakle, nailazimo na značajne razlike među kantonima u pogledu obrazovanja, i to najviše zbog neujednačene dinamike usaglašavanja kantonalnih obrazovnih zakona sa okvirnim obrazovnim zakonima, nemogućnost finansiranja obrazovanja, prijevoza, prostornih i kadrovskih resursa, te drugih pitanja koja se tiču organizacije i provođenja obrazovnih politika. Često se oslanjate na odgovornost ovih donosilaca odluka, međutim, ona nerijetko izostaje zbog „nelogičnih“objašnjenja. Formiranje državnog vijeća za obrazovanje i nauku bilo bi, prema mome ubjeđenju, rješenje za usaglašavanje obrazovnih politika u BiH i pravednu raspodjelu novca prema prioritetima. Nadam se da će barem visoko obrazovanje i nauka biti uzdignuti na državni nivo. Trenutno, značajnu ulogu koordiniranja u ostvarivanja prava u području obrazovanja i nauke imaju Ministarstvo civilnih poslova BiH i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.
Isto tako, formirana su i tijela za koordinaciju obrazovnog sektora, poput Konferencije ministara obrazovanja u BiH, te Koordinacije ministara obrazovanja i nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ovom Koordinacijom predsjedava Federalno ministarstvo, a kao koordinacijsko i savjetodavno tijelo je važno i neophodno radi omogućavanja efikasnije provedbe započetih reformskih procesa u obrazovanju i nauci, te jednakog pristupa obrazovanju svakog učenika, studenta, prosvjetnog i naučnog radnika u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Preporod: I dalje u BiH postoji segregacijski obrazovni sistem. Jedno je zakon, a drugo praksa. Kako ovo pitanje riješiti?

Dilberović – Ćemalović: Mi smo rješenja ponudili i ovo Ministarstvo duži niz godina ulaže napore i djeluje u pravcu ukidanja svih oblika diskriminacije i segregacije u obrazovanju. Još 2012. godine izradili smo Preporuke za eliminiranje segregirajućih i podijeljenih struktura u odgojno-obrazovnim ustanovama u FBiH, koje je usvojila Koordinacija ministara obrazovanja i nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine. Svrha ovog dokumenta jeste da bude model i savjetodavna podrška nadležnim obrazovnim vlastima u pronalaženju rješenja za eliminiranje podijeljenih obrazovnih struktura. Međutim, implementacija zavisi isključivo od spremnosti nadležnih obrazovanih vlasti u kantonima da poreporuke prihvate, te ih provedu. Federalno ministarstvo i dalje ostaje opredijeljeno da pruži svu moguću podršku nadležnim kantonalnim obrazovnim vlastima u prevazilaženju segregacije u obrazovanju kroz djelovanje Koordinacije ministara obrazovanja i nauke u Federaciji BiH, kroz partnerstvo sa domaćim i međunarodnim vladinim i nevladinim institucijama i organizacijama, kroz saradnju s drugim partnerima, ali i druge vidove podrške.

Domovina se voli i poštuje

Preporod: Usaglašen je zajednički nastavni plan manjeg bh. entiteta (RS) i Srbije. Nije li to nastavak agresije na BiH drugim sredstvima?

Dilberović – Ćemalović: Ne razumijem kako možete ne voljeti svoju domovinu, to nikada neću shvatiti. BiH je historijski bogata zemlja, u njoj su živjeli i dalje žive ljudi različitih kultura, vjeroispovijesti, ona je posebna po svojoj šarolikosti, prirodnim resursima… Svi koji tvrde da suživot nije moguć ne poznaju prošlost Bosne, nisu iščitali djela i domaćih i inostranih pisaca, putopisaca, naučnika, diplomata… I, vidite, opet se vraćamo na obrazovanje. Dobra obrazovna politika ruši barijere i zablude, uči vas činjenicama i promišljanju. Građanin ove zemlje mora imati osnovno znanje o svojoj zemlji, o kulturi i vjeri svih njenih naroda i manjina, i tek onda će imati poštivanje i biti poštovan.

Preporod:Kako je moguće da u takvom i takvim obrazovnim sistemima u BiH djeca uče o ratu iz svoje davne prošlosti i time se nacionalno integriraju, dok druga djeca ne mogu učiti o nedavnim ratnim zločinima. Zar i to nije upozoravajuće? Može li zaborav dovesti do toga da se zlo opet ponovi?

Dilberović – Ćemalović: Ovdje nema lahkog rješenja. Ono što je nama očigledno, još uvijek nije, nažalost, jasno mnogima. Čak su i prisutna nastojanja da se izbjegava razmišljati o ratu koji se dogodio 90-ih na ovim prostorima. Rješenje svakako nije da se utopimo u ove procese zaborava. Sve u životu kreće od svjesnosti, pa onda i odgovornosti za učinjeno. Jednom ćemo i svi morati pogledati u mračnu prošlost i nazvati je pravim imenom, odlučni da se ona ne smije ponoviti. Što prije, to bolje za sve nas. A, dotle neka historija radi svoj posao da zauvijek čuva svjedočanstvo o prošlim vremenima.

Neznanje je opasniji neprijatelj od zla

Preporod: Marginaliziranje bosanskog jezika u manjem entitetu stoji u opisu Memoranduma 2 Srpske akademije nauka i umjetnosti. Intelektualno zlo je nešto što se ne može tek tako iskorijeniti?

Dilberović – Ćemalović: Intelektualno opravdanje zla, uistinu, predstavlja problem, ne samo kod nas, nego i u svijetu. No, neznanje je, u neku ruku, još opasniji neprijatelj od zla, jer se protiv zla možemo boriti, možemo ga spriječiti… Još je Sokrat definirao da „ljudi nisu namjerno zli, nego iz neznanja i da trebaju znati šta je dobro da bi dobro činili“. Duboko sam uvjerena da obrazovanje treba da bude usmjereno ka punom razvitku ljudske ličnosti i učvršćivanju poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ono treba da unaprjeđuje razumijevanje, trpeljivost i prijateljstvo među svim narodima, rasnim i vjerskim grupama. Ministarstvo na čijem sam čelu će se i ubuduće neupitno zalagati za poštivanje ustavnih prava konstitutivnih naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, naročito cijeneći da svako dijete ima puno pravo na izbor svog maternjeg jezika u procesu odgoja i obrazovanja, a podsjećam i na dužnost svih državnih i federalnih institucija da poštuju Ustav Bosne i Hercegovine, Povelju UN u kojoj se ističe sveopće poštovanje i uvažavanje ljudskih prava, kao i osnovnih sloboda za sve bez obzira na rasu, spol, jezik ili vjeru, te Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima i Konvenciju o pravima djeteta. Obrazovni sistem postoji zbog učenika, a ne obrnuto, i sve obrazovne vlasti imaju obavezu da prilikom donošenja propisa u oblasti obrazovanja i osiguranja kvaliteta u obrazovanju prvenstveno vode računa o najboljem interesu učenika. Nažalost, taj aspekt se nerijetko gubi iz vida.

Obrazovanje – prioritet društva

Preporod: S jedne strane imamo drastično smanjenje broja upisanih učenika u prve razrede osnovnih škola, a s druge odlazak akademski obrazovanih mladih ljudi. To, dakako, zahtijeva uključenje cijele društvene zajednice, ali šta federalno ministarstvo na čijem ste čelu može uraditi da mladi ostanu i vrate se?

Dilberović – Ćemalović: Apsolutno sam uvjerena na niko na svijetu nije jači od čovjeka koji zna. Dakle, nije problem u tomu što naši mladi odlaze radi dodatnog obrazovanja, što odlaze u inozemstvo po dio znanja koje ne mogu dobiti ovdje. I sama sam izvjestan dio života provela studirajući u inostranstvu, što smatram privilegijom, jer sam mogla vidjeti kako funkcionira školovanje na Zapadu. S druge strane, stvar je države da vam omogući kvalitetno školovanje i zaposlenje u vašoj struci. Cijelo društvo treba preuzeti svoj dio odgovornosti u kreiranju uvjeta koji će doprinijeti smanjenju odlaska obrazovanih ljudi iz naše zemlje. Držim da je potrebno mlade školovati za tržište rada i zanimanja koja će ih brzo uvesti u prostor rada. Također, evidentna je slaba informiranost i podrška mladima za započinjanje vlastitog biznisa i samozapošljavanja, a upravo bi okosnica modernog obrazovanja trebala biti da se mladi uče prihvatiti inovativnost i poduzetništvo kao filozofiju života. Prema tome, želimo li zadržati mlade, moramo uložiti znatne finansije u stručno obrazovanje usaglašeno s potrebama tržišta rada, i naravno, dati povlastice investitorima u BiH koji bi zapošljavali budući kadar u BiH. Nažalost, mnogo je onih kojima takva rješenja nisu poželjna i koji ne žele BiH vidjeti jakom i prosperitetnom državom.

(Preporod)

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related