Načini objašnjenja Kur'ana putem Sunneta

Date:

Piše: Almir Fatić

Nakon navođenja kur’anskog ajeta: Kao što smo vam Mi Poslanika poslali među vas jednoga od vas da vam kazuje ajete Naše, da vas očisti, da vas Knjizi pouči i Mudrosti, i da vas nauči ono što niste znali (el-Bekare, 151), kao i ajeta sličnim ovome, učeni imam Šafi’ja tvrdi da riječ Mudrost označava Poslanikov, a.s., Sunnet. Otuda se, prema ovom islamskom učenjaku, Sunnet mora slijediti:

“Dakle, Bog je spomenuo Svoju Knjigu – Kur’an – i Mudrost, i ja sam čuo da su oni koji su poznavali Kur’an – kojim ja dokazujem – smatrali da je Mudrost Sunnet Božijeg Poslanika. Ovo je poput onoga što je [sami Bog] rekao, ali Bog najbolje zna! Jer se Kur’an spominje [na prvome mjestu], a zatim Mudrost; a Bog je [potom] spomenuo Svoju blagodat čovječanstvu u vidu njihovog podučavanja Kur’anu i Mudrosti. Prema tome, nije dopustivo da se Mudrost ovdje naziva [bilo čime drugim] osim Sunnetom Božijeg Poslanika. Jer [Mudrost] je usko povezana sa Božijom Knjigom, i Bog je stavio u obavezu poslušnost Njegovome Poslaniku, i ljudima je stavio u obavezu da se pokoravaju njegovim naredbama” (prema: M. Khadduri, Islamic Jurisprudence: Shafi’i’s Risalah, 111-112).

Mufessir Ševkani riječi u drugom ajetu sure el-Džumu’a: … i da ih očisti i da ih Knjizi nauči i Mudrosti… tumači na sljedeći način:

“Ovdje se tri svojstva pripisuju Poslaniku, a.s., (tj. prvo svojstvo je očišćenje od kufra i grijeha, ili očišćenje putem zekata, ili putem imana; drugo je podučavanja Knjizi i treće podučavanje Mudrosti). Pod Knjigom se misli na Kur’an, a pod Mudrošću na Sunnet, kao što kaže Hasan. A veli se da se pod Knjigom misli na pisanje (perom), a pod Mudrošću razumijevanje vjere, kako je to rekao Malik b. Enes’’ ( Fethu l-Kadir, 1490).

Parktični komentar Kur’ana

Već smo istakli da Sunnet predstavlja praktični komentar Kur’ana. U toj činjenici najjasnije vidimo tu čvrstu povezanost ili nerazdvojivost Kur’ana i Sunneta, poput duše i tijela. Prema komentatorima Kur’ana, uloga Sunneta kao objašnjenja Kur’ana ogleda se u nekoliko aspekata. Ovom prilikom izdvojit ćemo samo neke aspekte koje ćemo potkrijepiti odgovarajućim primjerima.

1) Objašnjenje nejasnih mje sta u Kur’anu ( bejanu l-mudžmel)

U ovaj aspekt spada: a) objašnjenje pet namaskih vremena, broj rekata kod namaza, način obavljanja namaza – poznat je Poslanikov, a.s., hadis: “Klanjajte onako kako mene vidite da klanjam’’; b) Poslanikovo, a.s., određivanje nisaba zekata, vrijeme davanje zekata, vrste imovine na koju se daje zekat; c) njegovo objašnjenje obreda hadža (“Uzmite od mene vaše hadžske obrede)’’. Kao što je poznato, u Kur’anu se navedeni ibadeti ne razmatraju detaljno, već načelno; detaljnu ili praktičnu “razradu’’ tih ibadeta imamo u Sunnetu Vjerovjesnika, a.s.

2) Pojašnjenje teških riječi u Kur’anu (tevdihu l-muškil)

Kur’anski ajet: Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore… (el-Bekare, 187) – odnosno riječi bijelu nit od crne niti zore Allahov Poslanik, a.s. – nakon što je jedan čovjek stavio crnu i bijelu nit ispod svoga jastuka i jeo sve dok se one nisu počele razlikovati – protumačio je ili pojasnio riječima: “Ne, to je crnina noći i bjelina dana’’.

3) Specificiranje riječi općeg značenja ( tahsisu l-’amm)

Na primjer, Allahov Poslanik a.s., specificirao je značenje riječi zulm u ajetu: Oni koji vjeruju i ne miješaju svoje vjerovanje sa zulmom (el-En’am, 82) kazavši da je zulm (nepravda) ovdje širk (smatrati nekoga ili nešto Allahu ravnim). Naime, neki ashabi su razumjeli da riječ zulm ovdje ima svoje opće ili osnovno značenje, pa je jedan od njih rekao: “A ko to od nas nije prema sebi učio nepravdu?!’’ Na to je Vjerovjesnik, a.s., odgovorio: “Nije tako! Misli se na širk››.

4) Ograničavanje riječi apsolutnog značenja (takjidu l-mutlak)

Iz ajeta: Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove… (el-Ma’ide, 38) ne razumijemo koja ruka treba biti odsječena kradljivcu i kradljivici: desna ili lijeva, niti dio ruke koji treba biti odsječen. No Allahov Poslanik, a.s., razriješio je tu dilemu – odsijeca se desna ruka, odnosno šaka te ruke. Vjerovjesnik, a.s., naredio je da se jednom kradljivcu odsiječe šaka, čime je ograničio apsolutno značenje riječi u navedenom ajetu.

Postoje i drugi aspekti objašnjenja Kur’ana putem Sunneta, kao što su npr. objašnjenje značenje određene riječi u Kur’anu, uspostavljanje propisa koji se ne spominju u Kur’anu (npr. kamenovanje oženjenih bludnika, sadekatu l-fitr i dr.), objašnjenje derogacije u Kur’anu te dodatno potvrđivanje onoga što se navodi u Kur’anu (šire v. Zehebi, et-Tefsir ve l-mufessirun, 1/57-59).

(Preporod)

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related