Nađa Berberović-Dizdarević: Alija Izetbegović je simbol slobode duha i misli

Date:

U povodu obilježavanja 95. godišnjice rođenja prvog predsjednika Bosne i Hercegovine, rahmetli Alije Izetbegovića, razgovarali smo sa Nađom Berberović-Dizdarević, njegovom unukom i direktoricom Muzeja “Alija Izetbegović” u Sarajevu. 

Razgovarala: Merima Uzunalić

PREPOROD.INFO: Ko je za Vas Alija Izetbegović? Kakvog ga se vi sjećate?

Berberović-Dizdarević: Za mene, Alija Izetbegović nije bio samo političar, državnik i lider. Ja ga prvenstveno doživljam kao mislioca i intelektualca. Po profesiji je bio pravnik, a od najranije mladosti buntovnik slobodnog duha i strastveni čitalac knjiga. U svom književnom opusu, ali i u svom životnom stavu, crpio je snagu i inspiraciju iz svog islamskog naslijeđa i evropskog porijekla. Oboje je obogaćivalo njegov duh i njegovu misao. Rahmetli djeda se sjećam kao čovjeka izuzetne karizme – staloženog, dostojanstvenog i karakternog. Za mene, Alija Izetbegović je simbol slobode duha i misli.

PREPOROD.INFO: Šta je za Vas značilo odrastati uz Aliju Izetbegovića? Šta Vas posebno veže za djeda, koje priče ili događaja se najradije sjetite?

Berberović-Dizdarević: Moj rahmetli djed za mene predstavlja neupitan uzor i ideal. Ponosna sam što sam njegova unuka i što kroz svoj angažman u Muzeju imam priliku da promovišem one univerzalne etičke i moralne vrijednosti za koje se on zalagao tokom svog života. Mogu reći da kroz njega i kroz njegova djela percepiram i razumijevam svijet oko sebe. Njegova misao za mene predstavlja jednu vrstu moralnog i etičkog kompasa u mom životu, podsjetnik o mom porijeklu, identitetu i korijenima. Po uzoru na njega, već u srednjoj školi sam počela ozbiljno iščitavati ključna djela filozofije, sociologije, antropologije, psihologije itd.

PREPOROD.INFO: Mnogo djela, poruka i ideja vrijednih slijeđenja ostalo je nakon smrti predsjednika. Posvećuje li mu se dovoljna pažnja kao intelektualcu, misliocu, autoru?

Berberović-Dizdarević: Iako je u svijetu cijenjen kao jedan od najvećih evropskih mislilaca i intelektualaca svog vremena, smatram da se na našim prostorima Aliji Izetbegoviću nedovoljno priznaje ovaj značaj. Naši ljudi, a naročito mlađe generacije, nisu upoznati s njegovim intelektualnim opusom, a mnogi i dan-danas osporavaju značaj njegove političke uloge tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Porazno je da lik i djelo Alije Izetbegovića ljudi širom svijeta bolje poznaju i više cijene nego što to činimo mi sami.

PREPORODO.INFO: Objavili ste zbirku “Poruka sebi”, možete li nam kazati nešto više o djelu i njegovom nastanku?Šta ovo djelo znači za Vas?

Berberović-Dizdarević: Kao studentica historije umjetnosti i komparativne književnosti, mnogo sam čitala knjige iz područja filozofije, sociologije, antropologije, psihologije, etike i srodnih humanističkih nauka. Tada sam po prvi put počela da iščitavam i djela Alije Izetbegovića. Pored onih osnovnih tema, zainteresirala sam se i za neke univerzalne teme o kojima je pisao – o životu, smrti, slobodi, umjetnosti, nauci, duhovnosti itd. Najdraže citate sam bilježila u jedan notes, te je tako, spontano, nastala i ova zbirka meni omiljenih citata. Naziv knjige “Poruka sebi” ujedno je i naziv pjesme koju je Alija Izetbegović napisao nekoliko dana pred svoju smrt. Za sada je knjiga prevedena na engleski, turski i perzijski jezik, a u saradnji sa Bibliotekom za slijepa i slabovidna lica BiH smo pripremili i audioizdanje knjige s naratorom Izudinom Bajrovićem. Ova knjiga je nastala kao rezultat moje želje da univerzalnu misao Alije Izetbegovića približim mlađim i starijim generacijama na način koji je svima pristupačan i razumljiv. U decembru prošle godine sam imala priliku da promovišem ovu knjigu u Holandiji, Belgiji i Turskoj. Ugodno sam iznenađena pozitivnim reakcijama na knjigu i drago mi je da su se među čitaocima knjige našle i starije i mlađe generacije.

PREPOROD.INFO: Direktorica ste muzeja “Alija Izetbegović” od 2019. godine. Šta za Vas znači biti na toj poziciji, raditi u instituciji koja čuva sjećanje na lik i djelo Alije Izetbegovića?

Berberović-Dizdarević: Za mene funkcija direktorice Muzeja “Alija Izetbegović” predstavlja veliku čast i privilegiju, ali i veliku odgovornost. Cilj mi je da predstavim lik i djelo Alije Izetbegovića u najboljem svijetlu, sa fokusom na njegovo intelektualno naslijeđe. Međutim, ne želim se ograničiti samo na to, jer vjerujem da je naš muzej idealna platforma za kulturnu diplomatiju. U širem kontekstu, naša želja je da predstavimo svoju domovinu i njeno bogato multikulturalno naslijeđe svim našim posjetiocima, kako domaćim, tako i stranim.

PREPOROD.INFO: Koje ciljeve, aktivnosti i projekte Muzeja biste posebno izdvojili?

Berberović-Dizdarević: S obzirom na to da je 8.augusta 2020. godišnjica rođenja Alije Izetbegovića, Muzej tradicionalno organizuje Dane otvorenih vrata od 6. do 8.8., kada će ulaz za sve posjetioce biti besplatan. Povodom godišnjice, u petak 7. augusta, u saradnji sa galerijom Općine Novi Grad, organizujemo izložbu fotografija “Alija Izetbegović – između Istoka i Zapada”. Izložba će biti otvorena do 21. avgusta svakim radnim danom od 10.00 do 16.00 sati, a ulaz za sve posjetioce će biti besplatan. Na izložbi će biti prikazane fotografije iz privatne arhive, do sada nepoznate široj javnosti – porodične fotografije, te fotografije iz političkog i diplomatskog života Alije Izetbegovića. Nakon promocije izabranih djela u septembru, planiramo tradicionalnu akademiju povodom obilježavanja godišnjice smrti 19.oktobra 2020. Akademija, koja se svake godine do sada održavala u Narodnom pozorištu, ove godine biće održana u Vijećnici, te će biti popraćena izložbom koju organizujemo u saradnji sa Fondacijom “Alija Izetbegović”. Krajem mjeseca počinju i izvođački radovi na adaptaciji Muzeja, te na jesen planiramo svečano otvorenje nove stalne muzejske postavke. Krajem novembra, u saradnji sa Gradom Sarajevo, organizujemo i Međunarodnu konferenciju povodom godišnjice Daytonskog sporazuma.

PREPOROD.INFO: Koliko je važna uloga Muzeja u očuvanju kulture sjećanja na prvog predsjednika Aliju Izetbegovića?

Berberović-Dizdarević: Muzej “Alija Izetbegović” osnovan je na četvrtu godišnjicu predsjednikove smrti, 19. oktobra 2007. godine. Prvobitno, Muzej je osnovan kao jedna od depandansi Muzeja Sarajeva, a od 2009. godine postaje zasebna javna ustanova. Inicijalno zamišljen kao mali memorijalni muzej, odnosno spomen-soba, smješten u kapi kula Ploča i Širokac, Muzej ima potencijal da preraste u ozbiljan naučno-istraživački institut . Vjerujem da ćemo postići ovaj cilj u narednim godinama kroz saradnju sa lokalnim i međunarodnim univerzitetima, te naučnim i kulturnim ustanovama. U kontekstu očuvanja kulture sjećanja na Aliju Izetbegovića kao prvog predsjednika BiH, Muzej, osim naučno-istraživačkog rada, akcenat stavlja na izdavačku djelatnost. Trenutno pripremamo jubilarno izdanje izabranih djela Alije Izetbegovića (Islamska deklaracija, Islam između Istoka i Zapada, Sjećanja i Moj bijeg u slobodu). Glavni urednik izabranih djela je Faris Nanić, a predgovore su pripremili prof. dr. Enes Karić, prof. dr. Himo Neimarlija i Samedin Kadić. Partner projekta i oficijelni distrubuter je firma Ilum d.o.o., a knjige će od septembra biti dostupne u suvenirnici Muzeja i u muzejskom web-shopu. Na jesen planiramo i promociju izabranih djela širom Bosne i Hercegovine i u dijaspori.

(Preporod.info)

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related