Novi broj Preporoda: Bijele trake za našu budućnost

Date:

U novom broju novina Preporod od 1. juna analizira se odnos vlasti, ali i građana prema stradanjima u Prijedoru. “Odustanemo li od istine i od potrage za pravdom, označit ćemo sami sebe i svoju djecu i to će biti bijele trake za našu budućnost“, stoji u uvodniku ovoga broja.

U tekstu Prijedorska djeca i izgradnja spomenika Jasmin Medić zaključuje da bez izgradnje spomenika Prijedor će ostati grad “u kojem ni dalje neće ništa podsjećati na nesrpske civilne žrtve, a dosadašnji izgrađeni spomenici u centru grada primjerom apsurdnog načina prekrajanja historije.“ U okviru sjećanja na žrtve u Prijedoru Preporod donosi spisak djece koja su svirepo ubijena u prijedorskom genocidu.

Za Preporod govori bivša istražiteljica Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju Stefanie Frease, koja ističe da se u presretnutim razgovorima može čuti kako oficiri Vojske RS svojim riječima govore o Genocidu u Srebrenici.

Iz Beograda dolazi tekst “Muslimani Balkana u kandžama velikosrpskog nacionalizma“ u kojem se, između ostaloga, bilježe scene sa demonstracija u ovom gradu. “Na ovim protestnim okupljanjima otvoreno se vrijeđa vjerovjesnik Muhammed, pjevaju se pjesme poput “Bože ne znam šta mi je, pale mi se džamije, svake noći u mom snu, džamije u plamenu!”, kao i “Himna kosovskih junaka” koja je inače bila i oficijelna muzička kompozicija ozloglašene jedinice za specijalne operacije “Crvene beretke” čiji su pripadnici odgovorni za mnogostruka nedjela na Kosovu kao i ubistvo prodemokratski orijentisanog premijera Srbije Zorana Đinđića 2003. godine.“ Uz ovaj tekst Preporod objavljuje fotografiju transparenta iz centra Beograda: Sve je pošlo đavoljijim tragom, zaudara zemlja Muhamedom.

Preporod je razgovarao s Nihadom Kreševljakovićem, Ibrahimom Spahićem, Husnijom Kamberovićem i drugim naučnicima i javnim djelatnicima o inicijativi izgradnje Stuba časti u Sarajevu, kojim bi se odalo priznanje pojedincima koji su devedesetih godina stali uz BiH kada su drugi šutjeli.
“Možemo kazati da se o ulozi Roja Gatmana, Rona Haviva, Bernarda Anri Levija… nešto zna. Ali na Stubu časti časno bi bilo da bude mjesta za najbolju savremenu bugarsku pjesnikinju Blagu Dimitrovu koja dobar dio svog opusa adresira na stradanja u Bosni. Tora Torensena i još dvadeset norveških pjesnika koji od svojih djela čine antologiju Žal što mrko cvjeta popunjenu pjesmama inspiriranim divljanjima po Bosni. Huan Gojtisolo, u vrijeme agresije obilazi sarajevske bolnice i susreće se sa silovanim ženama i o tom piše argumentima nepotkupljivog svjedoka…“

Sadržaj Preporoda je dostupan i u digitalnom izdanju (preporod.com) i putem android i iOS aplikacije.

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related