Postoji li savremena islamska filozofija?

Date:

Piše: Rusmir Šadić

Razmišljanje o mogućem postojanju onoga što označavamo savremenom islamskom filozofijom u sebi krije niz fundamenalnih pitanja kao i mogućih odgovara u kontekstu intelektualne, kulturne, političke i u konačnici duhovne zbilje muslimanskog svijeta. Afirmirajući jedno takvo pitanje, mi zapravo mislimo o duhovnoj situaciji vremena koju iskušava muslimanski genij, o izgnanstvu racionalnosti, o uzrocima intelektualne zapalosti i društvene marginalizacije, o mogućnosti povratka mišljenju i onome što je nužno činiti na putu duhovnog oporavka.

Da pitanje o postojanju savremene islamske filozofije nije čisto disciplinarne ili puko akademske naravi, svjedoči izvanredna studija prof. Orhana Bajrektarevića objavljena pod naslovom Savremena arapska filozofija sa elementima filozofije religije (El-Kalem, 2021).

Riječ je o iznimno vrijednom tekstu koji, iznutra pokrenut naslovnim pitanjem, iznosi svu dijalektiku intelektualne i društvene zbilje muslimanskog društva, pokazujući kako je cijela “zagonetka” determinirana pitanjem i “prisutnošću” onog što jeste filozofija kao sloboda mišljenja i bivanja. Iza pitanja o rekonstrukciji arapske filozofske i islamske teološke misli – što su naslovi dva središnja poglavlja predmetne knjige – autor se bavi analizom savremenih muslimanskih razumijevanja tradicije i modernosti te njihovim “čitanjima” u različitim povijesno-društvenim uvjetovanostima. Sva naprijed navedena pitanja, sabiru se u onome što je unutarnja i središnja dimenzija teksta koja mu daje traženu koherentnost, a to je utjecaj, uloga i recepcija Ibn Rušdove filozofije u savremenom muslimanskom mišljenju.

Referirajući se na plejadu savremenih arapskih mislilaca, poput Hasana Hanefija, Osmana Emina, Mahmuda Kasima, Zeki Nedžiba Mahmuda, Abdurrahmana Bedevija, Muhameda Atif Irakija i Muhammada Abida Džabirija, autor nedvosmisleno pokazuje kako savremena islamska/arapska filozofija postoji.

U isto vrijeme, njihova misao je vapaj za povratkom prognane racionalnosti rušdovskog tipa i njegovog intelektualnog naslijeđa na mjesto koje mu u arhitektonici muslimanske učenosti suštinski pripada. Slijedeći navedene autore, Bajraktarević naglašava važnost integralnog, odgovornog i kritičkog čitanja Ibn Rušdova intelektualnog opusa, te u tom kontekstu nastoji reafirmirati značaj Ibn Rušda i latinskog averoizma za evropsku renesansu i ideju prosvjetiteljstva, kao i legitimirati Ibn Rušdovu misao unutar religijskih krugova koji njegove ideje neće vidjeti kao simbol Zapadnog racionalizma, nego kao snagu autentične muslimanske misli.

Slijedeći uvide Hasana Hanefija, Bajraktarević donosi šemu najznačajnijih projekata savremene islamske filozofije, među kojima centralno mjesto zauzimaju: kritika arapskog uma (Muhammed Abid Džabiri), kritika epistemološkog uma (Muhammed Arkun), nova vizija arapske misli (historijsko-materijalistička gledišta), islamski personalizam (Lahbabi), tradicija i modernizam ili ideja nove hermeneutike (Hasan Hanefi) i društvena dijalektika (Abdulmalik).

Prema mišljenju Bajraktarevića, pored Hasana Hanefija, posebno mjesto u savremenoj islamskoj filozofiji pripada Mahmudu Kasimu, Osman Eminu, Taha Huseinu,  Abdurrahmanu Bedeviju, Nasr Hamid Abu Zaydu, i drugima. Osobito važna uloga u tom nizu vezuje se za ime Mahmudua Kasima koji, gotovo u ime svih, nastoji razotkriti zavjeru šutnje koju demonstrira moderna evropska svijest, a s obzirom na njene vlastite izvore nastanka, “one šutnje koja ima za cilj da održava proizvedeni evropocentristički mit o izuzetnosti evropske svijesti i evropskog uma koji je dovoljan sam sebi i koji je nastao sam po sebi”.

Konačno, Bajraktarević zajedno sa plejadom onih koje oslovljava neomu’tezilijama i neorušdovcima, ne sumnja u spasonosnu dimenziju Ibn Rušdove filozofije, čiji bi “povratak” omogućio stvarnu rekonstrukciju muslimanske teološke misli i nadvladavanje svih antinomija socijalne ontologije, koje iskrsavaju iz “vječnih” suodnošenja/ trenja tradicije i moderniteta, vjere i razuma.

Tekst odražava stavove autora, a ne nužno i stavove Islamske zajednice u BiH – Media centra d.o.o.

 

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related