Ramazanije – izložba bošnjačke pobožne poezije u galeriji Preporod

Date:

Kako je književnost sastavni dio cjeline kulture jednog naroda, ali i jedan od izraza njegove duhovnosti, tako i bošnjačka književnost reflektira ukupnost bošnjačke kulture i njezinu duhovnu sadržinu. Iako je po postanku rezultat individualnog kreativnog čina, književnost je, u složenom odnosu pojedinca i zajednice ostvarenom prvenstveno putem jezika i zajedničkog kulturalnog pamćenja, na neki način, i „unutrašnja zbilja“ svakog naroda, njegova „intima“, kako to zapaža libansko-francuski pisac Amin Maalouf, tj. prostor najprisnijeg poniranja u sebe, u svoju misao i emocije te uopće u doživljaj sebe i svijeta i života u kojem živi. A u toj individualno-kolektivnoj književnoj „unutrašnjoj zbilji“ i „intimi“ vjerovatno „najunutrašnjija“ i „najintimnija“ zbija jeste zbilja susreta s Apsolutom – s Božanskim, koja se u književnosti posebno upečatljivo ostvaruje naročito u poeziji, kaže prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK „Preporod“ u povodu izložbe Bošnjačke pobožne poezije koja će pod nazivom Ramazanije biti otvorena sutra u sarajevskoj galeriji Preporod.

Naglašava kako pobožna poezija jeste, poezija susreta čovjeka s Bogom, susret prolaznog s Vječnim, upitanog i Onog spram Kojeg su usmjerena prva pitanja i Kojem se vraćaju posljednji odgovori.

U bošnjačkoj književnoj povijesti pjesnički susreti čovjeka s Bogom traju stoljećima, još od lapidarnih natpisa na stećcima i zapisa na marginama srednjovjekovnih bosanskih kodeksa i listina, pa kroz sva kasnija vremena.

– To je, međutim, posebno intenzivno od onog trenutka kad se bošnjačka književna praksa dominantno okreće potrazi za Apsolutom, što će biti prevlađujući tok u bošnjačkom književnom, a prvenstveno pjesničkom stvaranju na orijentalno-islamskim jezicima tokom osmanskog vremena u Bosni, kad se u ukupnoj kulturi Bošnjaka, pa tako i u bošnjačkoj književnosti, uobličava ona duhovna sadržina koja će je od ovog vremena pa nadalje specifično obilježavati. Ovaj tok ne prestaje ni kasnije, u novim vremenima što u Bosnu dolaze s austrougarskom okupacijom i tekovinama moderne zapadno-evropske kulture, ali se on bitno mijenja. Dok je u ranijim vremenima bošnjački pjesnik svoj poetsko-duhovni put tražio riječima stranog – turskog, perzijskog ili arapskog jezika, s početkom novih vremena on se vraća maternjem – bosanskom jeziku, pri čemu se sad ostvaruje i u novom književno-kulturalnom kontekstu zapadno-evropskog tipa – pojašnjava Kodrić, profesor bošnjačke književnosti i teorije književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Tad u ukupnoj bošnjačkoj književnosti i kulturi, pa tako i u bošnjačkoj pobožnoj poeziji, nastaju, navodi sagovornik, naročite, specifične liminalno-sinkretičke književno-kulturalne tvorbe, tj. osobene kreacije susretanja i preplitanja čitavih tradicija muslimanskog Orijenta i evropskog Zapada, na način koji se rijetko viđa drugdje. I baš tad, u tom jedinstvenom susretu i prepletu koji presudno obilježava Bosnu, nastaju vjerovatno i najznačajnija ostvarenja bošnjačke pobožne poezije, kao i neka od najznačajnijih djela bošnjačke književnosti uopće.

– Stih „Zvuči l’ to svjetlost ili to zvuk se sjaje…“ iz pjesme Ramazanska večer Muse Ćazima Ćatića, stih izvanredne književne sugestivnosti susreta čovjeka s Bogom, tek uzorak je – jedan od niza mogućih – čitavog pobožnog pjesničkog univerzuma u bošnjačkoj književnosti i njegovih visokih književno-duhovnih dometa. Tu ljepotu duha ostvarenog u pjesničkoj riječi predstavlja ova izložba, kao također jedan od tek mogućih izbora iz duge i bogate tradicije bošnjačke pobožne poezije. Trideset izabranih pjesama, kao trideset ramazanskih dana, i jednako toliko individualnih pjesničkih susreta s Bogom, samo su, stoga, tek jedan od mogućih prikaza „najunutrašnjije“ i „najintimnije“ zbilje književnog i kulturnog stvaranja Bošnjaka- kaže prof. dr. Sanjin Kodrić.

Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ organizira izložbu u povodu završetka mjeseca ramazana i dolazećeg Ramazanskog bajrama.

Izložba obuhvata izbor od 30 antologijskih pjesama iz bošnjačkog pobožnog pjesništva počev od starije pa sve do savremene književnosti i recentne književne prakse, simbolično svakom pjesmom obilježavajući jedan dan mjeseca ramazana.

Izložbu su priredili magistar filozofije Mak Tanović i magistar književnosti naroda Bosne i Hercegovine Elmir Spahić, a likovni aspekt izložbe realizirala je umjetnica Alisa Teletović.

Izložba će biti postavljena u sarajevskoj Galeriji „Preporod“ od 10. do 17. maja, a otvaranje izložbe održat će se sutra u 12 sati.

(Preporod.info) 

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related