Ratna džamija na Igmanu je sinonim otpora

Date:

Ratna džamija na Igmanu predstavlja autentični spomenik kulture, za koju  Muhamed Okić, stručni savjetnik vojnog muftije, ističe da je građena u, po mnogima, najtežoj ratnoj godini u agresiji na Bosnu i Hercegovinu.

– Borba protiv agresora, u to vrijeme s dvije strane, iscrpljivala je borce Armije Republike BiH i na velika iskušenja stavljala stanovništvo naše domovine. Baš tada vodila se jedna od najvećih bitki, ona na Igmanu. Ta planina bila je bedem kojeg su neprijateljske sile nastojale osvojiti po svaku cijenu. A a osvojiti Igman, značilo je, gotovo sigurno, zauzimanje glavnog grada Sarajeva, čime bi odbrana cijele domovine bila dovedena u pitanje. Borci Armije Republike BiH su bili više nego svjesni toga i zato su Igman branili pripadnici naše armije iz svih dijelova domovine. U svojoj odlučnosti, hrabrosti i izdržljivosti, oni su pokazali još jednu dimenziju, onu duhovnu, iz koje su crpili ogromnu snagu i nadu u pobjedu, priča Okić.

U tim teškim trenucima, navodi on, muslimani u Armiji odlučili su da grade džamiju na Igmanu.

– Svoju oazu mira, duhovno utočište, borci su počeli da grade u srijedu 17. novembra 1993. godine. Gradnja drvene džamije, dimenzija 10 sa 12, završena je za nepuna tri mjeseca unatoč nedostatku potrebnog alata i velikoj hladnoći. Onda kada nisu bili na vojnim zadacima, borci su pušku zamjenjivali tesarskim alatom i za tako kratko vrijeme napravili džamiju koja je svečano otvorena 5. februara 1994. godine. U vrijeme kada su rušene brojne džamije u BiH, izgradnjom ove džamije borci naše armije pokazali su svoj graditeljski a ne rušilački karakter, kazao je on.

Džamija je u tom sudbonosnom vremenu služila i za smještanje ranjenih boraca, čime je njena uloga bila još značajnija.

– Braneći Igman u temelje slobodnog Sarajeva i Bosne i Hercegovine svoje živote je ugradilo 416 mladića. U toj borbi su ustrajali i uspjeli. Njihova imena su ostala su da se pamte i u nama žive kao istinski heroji za čast i slobodu bosanskohercegovačkog čovjeka. Mjesta na kojima su upisana njihova imena i ratna džamija sinonim su otpora i nadljudskog napora da se sačuvaju ove vrijednosti, istakao je Okić.

Naš sagovornik navodi da su dvije važne poruke vezane za ratnu džamiju danas.

– Borci Armije Republike BiHe izgradnjom ove džamije pokazali su svoju ljubav prema dinu – vjeri, ali i razumjeli svoju vjeru u takvo vrijeme na pravi način, da islam stavlja akcenat na djelo, primjer. Danas mnogo o svemu pričamo kako treba a veoma malo vlastitog primjera, žrtve, u vlastiti život unosimo. Nažalost, danas se među ljudima mogu čuti mnogi ružni tonovi o našoj zemlji. Jedno je država kao aparat, a drugo je domovina. Domovina je dom, utočište, ona se voli. Poruka – oni koji su dali svoj život za nju, nama živima je upravo ta, oni su je voljeli i bili ponosni što su Bosanci i Hercegovci“, kazao je on.

Prema njegovim riječima, Dova za domovinu, koja se uči na platou Ratne džamije na Igmanu svakog prvog petka u augustu, napisana je u namjeri da probudi i ojača svijest spram domovine.

– U Ratnoj džamiji svakog petka obavlja se džuma namaz, a organiziraju se i druge aktivnosti. Danas, pored džamije, kompleks krasi musala, musafirhana i abdesthana. Prema idejnom projektu, planirana je izgradnja nekoliko objekata apartmanskog tipa, muzejska galerija a unutar nje i galerija porušenih džamija, kao i restoran i drugi objekti. Vjerski dio manifestacije “Odbrana Bosne i Hercegovine –  Igman” organizira se od 2000. godine na ovoj lokaciji prvog četvrtka i petka u mjesecu augustu. Ova manifestacija je rasla u svakom smislu. Islamska zajednica je prihvatila da se prostor džamije na Igmanu označi kao dovište u BiH i obavezala Vojno muftijstvo da organizira vjerske sadržaje u okviru ove manifestacije, što Vojno muftijstvo čini s ciljem čuvanja sjećanja na najveće sinove Bosne, završava Okić.

(R.A./Preporod.info)

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related