Refleksije Bejtul-mala u društvu: Povijesno iskustvo i izazovi – IV dio

Piše dr. Enes-ef. Ljevaković

Izazovi s kojima se suočavao i suočava Bejtul-mal

Institucija Bejtul-mala suočavala se tokom svoje duge povijesti s više izazova, od kojih su neki prisutni sve do danas. Navest ćemo ovdje neke od tih izazova.

1. Alternativno, vaninstitucionalno tumačenje propisa o davanju i prikupljanju zekata i sadekatul-fitra u Bejtul-mal

Jedan od najdugovječnijih izazova s kojim se institucija Bejtul-mala suočavala u svojoj dugoj povijesti jeste osporavanje obaveze institucionalnog prikupljanja zekata u Bejtul-mal nakon preseljenja na ahiret Božijeg poslanika, a.s. Već sam ranije spomenuo „argumente“ pojedinih odmetnutih plemena u početku hilafeta Ebu Bekra, r.a., koji su tvrdili da je zekat individualna vjerska obaveza te da je njegovo usmjeravanje u Bejtul-mal u vrijeme Božijeg poslanika, a.s., bilo personalno uvjetovano, jer je on adresat kur'anskog imperativa: „Huz min emvalihim sadekaten…). Hazreti Ebu Bekru je odmah bilo jasno da se radi o subverzivnom tumačenju s ciljem destabilizacije i destrukcije zajednice. Zato je i poduzeo mjere koje je poduzeo uz opću saglasnost ashaba.

U početnom periodu vraćanja autentičnoj praksi prikupljanja zekata u Bejtul-mal kod nas također je bilo skeptika i osporavatelja među pojedinim alimima, koji su u tome vidjeli nekakvu novotariju i odstupanje od tradicije, ali je čvrst i nepokolebljiv stav onovremene službene Zajednice rezultirao uspjehom.

Nažalost, i u ovom vremenu, posebno tokom mjeseca ramazana, jave se s vremena na vrijeme pojedinci, unutar i izvan struktura Zajednice, koji potežu „argument“ sličan onom kojim su mahala odmetnuta plemena u vrijeme hilafeta hazreti Ebu Bekra, s malim varijacijama. Ondašnji osporavatelji vezali su obavezu izdvajanja zekata u Bejtul-mal za ličnost Božijeg Poslanika, a.s., a pojedini današnji „tumači“ propisa tu obavezu vežu za postojanje hilafeta ili islamske države. Po toj logici mogli bismo i izvršavanje ostalih kolektivnih ibadeta i islamskih dužnosti za čije obavljanje je potreban džemat i organizirana zajednica muslimana, poput, džume i bajram namaza, kao i drugih farzi kifajeta, uslovljavati postojanjem hilafeta, odnosno islamske vlasti (države), jer su svi ti ibadeti propisani i primjenjivani u identičnim okolnostima kao i propis o zekatu.

Tvrdnja pojedinaca da organizirano/institucionalno prikupljanje zekata u Bejtul-mal nije u skladu s propisima hanefijskog mezheba, jer, kako ovi „tumači“ kažu: „Primalac zekata može biti samo fizičko lice koje je siromašno ili u potrebi, a nikako pravno. Fundamentalni princip zekata temlīkTemlīk se odnosi na prijenos vlasništva opipljivog predmeta bezuvjetno s uplatnika zekata na primatelja. Siromašna osoba mora primiti predmet novčane vrijednosti u svoje vlasništvo.“

Naravno, ni ovaj argument nema svoje utemeljenje u izvorima islama. Pojam „temlik“ kao fundamentalni princip zekata ne spominje se ni u Kur'anu ni u sunnetu. On se posredno izvodi iz prijedloga „li“ (lil-fukara'i) upotrijebljenog u ajetu o korisnicima zekata, čije je jedno od značenja pripadanje, vlasništvo. U ajetu se zapravo govori o kategorija korisnika (džihat) kojima se sredstva zekata proslijeđuju iz Bejtul-mala, a ne o fizičkim osobama u uskopravnom smislu. Nadalje tvrdnja da se „temlik“ odnosi na prijenos vlasništva opipljivog predmeta bezuvjetno, izravno s uplatnika zekata na primatelja, oprečna je kur'anskom imperativu kojim se zahtijeva od Poslanika da uzme zekat od obaveznika u Bejtul-mal, odakle će se, prema potrebi, dalje dijeliti korisnicima. Kada obaveznik preda zekat u Bejtul-mal izvršio je svoju obavezu, a nadležna islamska vlast je odgovorna za dalje postupanje s prikupljenim zekatom, u skladu sa propisima islama. Gornja tvrdnja bi se mogla razumjeti i kao implicitna optužba Vjerovjesnika, a.s., da je pogrješno razumio i primijenio kur'anski propis, jer je trebao reći obaveznicima da svoj zekat direktno predaju siromasima i drugim korisnicima, a ne da ga uzima u Bejtul-mal, pa potom dijeli korisnicima.

A o stavu hanefijskog mezheba u vezi prikupljanja zekata u Bejtul-mal, najbolje govore ranije citirane riječi imama Ebu Jusufa, kojima poziva halifu da zekat prikuplja u Bejtul-mal. U djelu El-Ihtijar, hanefijskog autora Abdullaha b. Mahmuda b. Mevduda El-Mosulija navodi se sljedeći stav: „Ko odbije davanje zekata, imam (nadležna islamska vlast) uzet će ga prinudno.“1 U slučaju da davanje zekata u Bejtul-mal nije obaveza izvršitelja, imam/nadležna islamska vlast ne bi imala pravo uzimati ga prinudno. Također, neprihvatljivo je tumačenje kojim se osam kategorija korisnika koje se spominju u Kur'anu reduciraju samo na siromašne osobe. Siromasi su samo jedna od osam kategorija korisnika zekata.

2. Pitanje svrsishodnosti i transparentnosti raspodjele prikupljenog zekata, posebno u savremenom kontekstu

Jedan od prigovora i „argumenata“ kojima se nastoji poništiti ili umanjiti vjerodostojnost nadležnog vjerskog autoriteta u pogledu prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatul-fitra odnosi se na pitanje svrsishodne i transparentne raspodjele zekata zakonitim korisnicima. Sličan prigovor iznosili su pojedinci i grupe u ranijoj historiji islama i muslimana u svijetu i kod nas.

Kad je posrijedi naša Zajednica, prigovori i sumnjičenja u vezi načina trošenja prikupljenih sredstava zekata i vitara traju od samih početaka oživljavanja njihovog institucionalnog prikupljanja. To se vidi u dopisu Vrhovnog islamskog starješinstva odborima Islamske zajednice, datiranom 1970. godine, koji je potpisao reisu-l-ulema Sulejman ef. Kemura, u kojem se navodi: „Čuju se sa raznih strana pitanja: kuda će stići sakupljeni novac i u šta će se potrošiti. Među ovim ima i dobronamjernih, ali ih ima sigurno više zlonamjernih, koji ovo pitanje postavljaju sa određenim tendencijama. Kad im nije uspjelo minirati i omesti akciju, pokušavaju sada da izazovu sumnju u dobronamjernost organa Islamske zajednice. Svima ovima treba reći da je sasvim jasno i dovoljno naglašeno u brošuri, koja je štampana i podijeljena i u svim raspisima i nastupima u vezi ove akcije, u kakvu svrhu će biti utrošen sakupljeni iznos.“ Slična pitanja i primjedbe iz raznih pobuda upućuju se i danas, najčešće od pojedinaca koji ne izvršavaju ovu svoju obavezu na propisan način. Odgovor koji je dao naš onovremeni vjerski autoritet odgovara i za ovo vrijeme. Shodno načelu javnosti i transparentnosti, za zekat i sadekatul-fitr odgovorne instance redovno polažu račun nadležnim organima Islamske zajednice, te i obaveznici i korisnici zekata i vitara mogu biti sigurni da se uzvišeni ciljevi ovih propisa ostvaruju. Unatoč sporadičnim negativnim kampanjama i sumnjičenjima, iznos prikupljenih sredstava zekata i vitara raste iz godine u godinu. U periodu između 2007-2018. godine, iznos je uvećan četiri puta, kako se navodi u brošuri o Bejtul-malu Ureda za zekat. Ove činjenice i podaci ukazuju na jačanje svijesti o ovoj obavezi kod naših vjernika kao i na sve veće povjerenje koje imaju u Zajednicu i njene organe.

3. Izazovi koji zahtijevaju odgovore u narednom periodu

U narednom periodu nadležni organi Zajednice trebat će posvetiti veću pažnju adekvatnoj medijskoj prezentaciji i afirmaciji Bejtul-mala, zatim razradi pitanja i problematike izdvajanja zekata od prihoda različitih privrednih subjekata, te pitanju investiranja prikupljenih sredstava zekata u Bejtul-mal i raspodjele ostvarenog prinosa korisnicima zekata. Ovo su neki od izazova i pitanja na koje Zajednica treba dati odgovore u narednom periodu.

Na kraju ovog izlaganja, možemo zaključiti da je Islamska zajednica, zahvaljući u dobroj mjeri i reafirmaciji institucije Bejtul-mala u savremenom kontekstu, odgovorila povijesnom zadatku očuvanja emaneta vjere i Zajednice na ovim prostorima. Reinterpretacijom šerijatskih propisa, posebno onih koji se odnose na institucionalno prikupljanje i raspodjelu zekata i sadekatul-fitra, u skladu sa zahtjevima vremena i prostora, omogućila je uspostavu i rad Bejtul-mala osiguravajući time pretpostavke za smjelije iskorake ka realizaciji brojnih novih projekata od interesa za Zajednicu i društvo. Bejtul-mal je opravdao svoje postojanje ali i dalje treba naporno i sistemski raditi na njegovom jačanju i afirmaciji u Zajednici i društvu.

(Zekat.ba)