Simplifikacija Božanskog nauma

Date:

Povijest najbolje svjedoči u kojoj mjeri su muslimani tragali za novim saznanjima i informacijama, pa su, naprimjer, prelazili stotine kilometara da bi čuli ili zabilježili govor ili praksu Poslanika, a.s.

Danas je potraga za znanjem i novim informacijama dostupna iz ugodnosti naših domova, uz malo truda i poznavanja osnovnih tehničkih vještina.

Zato danas ne govorimo o nemogućnosti učenja, obrazovanja niti stjecanja novih znanja i informacija, već o mogućnosti razumijevanja mnogobrojnih informacija, te razlučivanja bitnog od nebitnog, istinitog od lažnog, tačnog od pogrešnog, itd. 

Piše: Ahmed Kulanić

Danas nam je bitnije kritičko promišljanje i razumijevanje od posjedovanja znanja i informacija. Pitanje koje se neminovno nameće u ovom kontekstu je zapravno pitanje povjerenja i pitanje od koga znanje i informacije „uzimamo“, da li doista – shodno božanskim naputcima – prenosioca znanja provjeravamo i propitujemo.

Da li za znanjem i novim saznanjima tragamo ili samo tražimo potvrdu naših unaprijed formiranih stavova? Je li znanje korisno ili je možda zapravo ono od kojeg je Poslanik zaštitu tražio? 

Zašto su navedena pitanja bitna, posebno danas? Posjedovanje „profila“ na društvenim mrežama i višesmjerna komunikacija, danas kao nikada prije, multiplicira prenošenje znanja i informacija tako da često ne znamo ni izvor ni utemeljnost određenih informacija, što predstavlja samo jednu dimenziju problema.

Pitanje koje se nameće je zapravo pitanje utemeljenosti, kredibiliteta, posjedovanja širokog znanja ali i razumijevanja odgovornosti za izrečene riječi – posebno u(o) pitanjima vjere. 

Navedena praksa nije nepoznanica, naprotiv ona je sveprisutna – a čini mi se najviše u i o pitanjima vjere, vjerskih propisa, ili pak tumačenja vjere. Mnogi od nas, kada imaju neko pitanje, žele odgovor ili tumačenje odmah i sada, što umnogome usložnjava proces dolaska do relevenatnog odgovora. 

Čini mi se da tako zapadamo u stanje traženja potvrde našem, unaprijed kreiranom mišljenju, često neutemeljnom, a dešava se da znanje tražimo na pogrešnom mjestu. Ovaj princip pokazao se kao iznimno plodno tlo za „bujanje“ internet-šejhova, savjetnika za sve i svašta, pri čemu se individualna i šira društvenu odgovornost nije ničija briga.

Druga dimenzija ogleda se u praksi pojedinaca da na društvenim mrežama lakonski tumače određene pojave i pitanja bez razumijevanja konteksta i pokušaja cjelovitog sagledavanja  problema.

Tako sami postajemo izvor zabune ili pogrešnih tumačenja. Ova dimenzija problema u najvećoj mjeri me i ponukala na pisanje ovog teksta. Naime, interpretirajući manifestnu božansku ulogu i naum na ovom svijetu često zapadamo u ćorsokak simplifikacije istoga.

S tim u vezi, nerijetko i nemali broj učenih ljudi, pišući i interpretirajući određena društvena dešavanja ili zbivanja u svijetu, u želji popularizacije, dodaje božansku dimenziju istome što proizvodi ili vodi do pogrešnih, često kontradiktornih tumačenja i razumijevanja. 

Tako se nedavno, u kontekstu pojave virusa u Kini, društvenim mrežama počela širiti interpretacija o tome da je virus božanska kazna kinezima za njihove postupke nad muslimanima – iako, uzimajući u obzir teološko poimanje Qada i Qadara, na prvi pogled ne postoji kontradikcija u navedenome, društvena dimenzija i stvarnost koju kreiramo zapravo, čini mi se, proizvodi više štete od koristi jer proiciraju pitanja koja nameću novi diskurs začaranog kruga. 

Da li u momentima prirodnih nepogoda poput cunamija u Indoneziji, poplava 2014. godine u Bosni i Hercegovini, ili rata u Siriji posljednjih sedam godina iste razumijevamo kao božansku opomenu jer se radi o muslimanima? A da dešavanja poput onih u Australiji ili Kini tumačimo kao božanske kazne jer se radi o nemuslimanima?

Nadalje, da li navedenim interpretacijama božansko djelovanje pokušavamo uprostiti i svesti na dimenziju po kojoj On interveniše samo kada je u pitanju ugnjetavanje muslimana ili je zapravo božansko djelovanje utemeljeno na Njegovim principima da kažnjava i muslimane kada nepravdu čine! Dijelimo li i tada sličan rezon?

Pitanje javnog diskursa, javnog stava ili mišljenja, a posebno danas od nas zahtijeva puno veću dozu opreza jer pod utjecajem društvenih mreža i komunikacijsko-informacijskih mogućnosti dalekosežno možemo biti uzrok puno rigidnijem razumijevanju i poimanju. Potreba za kritičkim promišljanjem, konsultacijama i širom sagledavanjem pojava nameće se kao jedan od imperativa u cilju razumijevanja božanskog nauma u stvaranja čovjeka.

A čovjek po svojoj prirodi i onome što ga čini različitim od ostalih bića jeste misaono biće i biće spoznaje – homo cogit(o)us. U religijskim doktrinama, prema učenjima monoteističkih religija misao, razmišljanje i poimanje usko je vezano za slobodu kao odliku čovjeka u odnosu na duhovni/nevidljivi svijet jer samo onaj koji rezonuje, promišlja ili ima predispozicije za takvo što može biti i slobodan i odgovoran u pogledu svoje slobode, izbora i djelovanja. 

Islam i islamsko učenje uveliko konceptualizira čovjeka i njegovu ulogu na ovom svijetu kao biće kojem je darovana sposobnost mišljenja i promišljanja temeljenja na znanju koje čovjek posjeduje još od stvaranja i podučavanja prvog čovjeka (Kur'an, 2:31).

Mnogobrojni su kur'anski ajeti, njih oko 750, koji čovjeka pozivaju na razmišljanje i propitivanje svojih misli, djela i djelovanja. Mogli bismo ustvrditi da je čovjek, u islamu, definiran i uobličen upravo na postulatu misli i mišljenja, razuma i razumijevanja, te da se čovjekova uloga ali i jedna od primarnih zadaća na zemlji upravo ogleda u nastojanju da razumije božanske poruke i naum.

Shodno islamskom učenju razumijevanje božanske poruke i nauma prevashodno se temelji na razumijevanju kur'anskog teksta i poruke koju je Bog objavio preko posljednjeg poslanika Muhammeda, a.s., ali i razumijevanjem, proučavanjem prirodnih pojava i procesa u kojima možemo tražiti manifestnost i poruke božanskog djelovanja.

Mišljenje i misao razumijevani u datom kontekstu uveliko se vežu za posjedovanja znanja i informacija, pitanja i propitivanja što u konačnici tvori ono što nazivamo kritičkim mišljenjem i promišljanjem. 

 

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related