Šta nas čeka u 2021. godini

Date:

Piše: Admir Lisica

Godina koja upravo protekla iza nas, nažalost, neće biti previše upamćena po dobru, a sve zbog tektonskih poremećaja društvene svakodnevnice koju je izazvalo širenje virusa korona (COVID19). Tako su zbog ovog opakog neprijatelja u drugi plan pali različiti događaji i godišnjice koji su morali biti odgođeni ili obilježeni izuzetno skromno.

Ova godina bila je također i izborna za građane Bosne i Hercegovine, regiona, ali i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), pa ne treba čuditi što su većinom događaji vezani za izbore bili u fokusu domaće javnosti.

Kada je riječ o izborima, u Srbiji ništa novo. SNS i njen suvereni vladar Aleksandar Vučić ubjedljivo su završili ispred svojih konkurenta. U Sandžaku, s druge strane, zabilježen je pad najjače bošnjačke političke opcije Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka, koja je za razliku od prethodnih izbornih ciklusa “prošla” nešto slabije nego je to očekivano.

U Hrvatskoj je poražena Kolinda Grabar Kitarović, a na njeno mjesto je došao “ljevičar” Zoran Milanović, na radost većeg dijela bh. političkih analitičara i njima bliskih krugova, koji su se ubrzo razočarali nakon Milanovićevih istupa kontra probosanske državne politike. Bitno je napomenuti da zbog nejedinstvenog stava u borbi za mjesto u Saboru Hrvatske neće biti bošnjačkog predstavnika, kao što to nije bio slučaj ni u prethodnom sazivu.

Crna Gora je doživjela ozbiljne promjene, a dosadašnju demokratsku multietničku većinu, predvođenu DPS-om, Mila Đukanovića, zamijenila je prosrpska koalicija. Za istu je zaslužan sarajevski student, Albanac, Dritan Abazović. Upravo je Abazović u regionalnom kontekstu postao primjer načina kako ne treba voditi politiku, a zahvaljujući njemu i novoj većini, Bošnjaci su ostali bez svog predstavnika u crnogorskim ministarstvima, što će u narednom periodu za ovaj narod predstavljati značajan nedostatak.

Ipak, najveće interesovanje javnosti vladalo je za predsjedničke izbore u SAD, na kojima je pobjedu odnio Joe Biden, za kojega se sa pravom može reći da je, ako ništa, znatno bolja opcija od prethodnog predsjednika Donalda Trumpa. Za Bošnjake SAD-a se može konstantovati da su u ovom “dvoboju”, ipak bili na strani Bidena, od kojeg očekuju dosta više nego je to bio slučaj s Trumpom.

Nakon svih dešavanja u 2020. godini, barem smo se uvjerili da nikada ne možemo previše planirati buduće poduhvate, ali u nadi da će 2021. kao godina “vakcine” biti znatno bolja u svim segmentima nego je to bio slučaj s ovom koju ispraćamo.

Uzevši u obzir navedeno, teško je napraviti procjenu šta nas to očekuje, ali, ipak, vođeni pretpostavkama, bitno je istaći nekoliko bitnih događaja koji Bošnjake očekuju u godini ispred nas.

Činjenica je da razvoj političkih procesa u domovinskim zemljama Bošnjaka, direktno utiču na njih, ali i na Bošnjake u matici pa je potrebno osvrnuti se na predstojeće popise stanovništva koji će se vjerovatno održati u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Iako je do popisa ostalo nekoliko mjeseci, nije na odmet istaći da se ovim događajima mora posvetiti posebna pažnja, kako bi se izbjegle neke kontradiktorne situacije iz prošlosti. Prije svega, tu se posebno misli na Crnu Goru, u kojoj su Bošnjaci značajna manjina koja je na prethodnom popisu svoje nacionalne osjećaje izjasnila čak u nekoliko različitih kolona, što je značajno smanjilo stvarni broj Bošnjaka u Crnoj Gori.

Naime, odrednice kao Musliman, Bosanac i slično, zamke su u koje su upali pojedini pripadnici bošnjačkog naroda, a o čemu treba povesti računa da se ne ponove na narednom popisu.

Bošnjaci kao narod imaju kapacitet da kroz različite aktivnosti utiču na ovaj proces, a aktivnosti u tom smjeru u velikoj mjeri trebaju biti pokrenute iz matice Bosne i Hercegovine. U Srbiji je nešto bolja situacija, jer većina Bošnjaka živi u Sandžaku u kojem su Bošnjaci apsolutna većina i gdje se o nacionalnom osjećaju Bošnjaka gotovo i ne polemiše, a čemu je ponajviše zaslužno Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV).

Kada je riječ o Hrvatskoj, istini za volju, na broj Bošnjaka utjecala je planski smišljena hrvatska politika koja je rezultirala asimilacijom manjeg dijela bošnjačkog stanovništva koji se zvanično ne izjašnjavaju tako. Prisjetimo li se popisa u Bosni i Hercegovini koji se 2013. godine održao po prvi put nakon agresije, znamo koliko je bila agresivna antibošnjačka kampanja, koja na sreću nije imala nikakvog uspjeha iako je bilo bojazni da destruktivna i nedobronamjerna lobiranja određenih interesnih grupa mogu napraviti  probleme.  

S razlogom možemo očekivati da će predstojeći popisi, ukoliko budu provedeni, biti izuzetno interesantni i onim manje dobronamjernim grupama i pojedincima koji će u svemu pokušati izvući svoj interes. Popisi se moraju shvatiti izuzetno ozbiljno od strane političkih predstavnika, nevladinih organizacija, ali I medija, koji će sasvim sigurno imati veliki utjecaj na navedene procese u domovinskim zemljama Bošnjaka.

Bošnjaci su ponovo pokazali da kada je potrebno itekako znaju razmišljati i raditi u istom smjeru, a tome svjedoče primjeri od prije nekoliko mjeseci kada je dijaspora sve svoje resurse stavila na raspolaganje Sandžaku i Bosni i Hercegovini u trenucima punim iskušenja.

Iskreno se nadamo da će 2021. godina, u kojoj će se obilježiti i nekoliko važnih godišnjica, biti provedena kao što je to bio slučaj prije pandemije, što bi u velikoj mjeri olakšalo održavanje različitih simpozija, konferencija, akademija i tematskih diskusija, kojih smo definitivno ostali željni ove 2020.

Što se tiče domovine Bosne i Hercegovine, za nju nema predaha, pa tako će probosanskim snagama 2021. godina biti još jedna u nizu iskušenja u kojima će morati pokazati državničko držanje pred raznim političkim spletkama neprijatelja ove zemlje. Jedna od novina koje će nas dočekati u ovoj godini je i novi visoki predstavnik za kojeg se cjelokupna javnost nada da će dosta bolje raditi u pogledu očuvanja integriteta države Bosne i Hercegovine.

Bilo kako bilo, sa koronom ili bez nje, pred Bošnjacima je puno posla u narednoj godini, a jedino što trebaju uraditi je vrijedno i ustrajno raditi u interesu države Bosne i Hercegovine. 

Tekst odražava stavove autora, a ne nužno i stavove Islamske zajednice u BiH – Media centra d.o.o 

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related