Šta se nalazi u cigaretama

Naučna istraživanja i statistički proračuni su sigurno dokazali da pušači žive, u prosjeku, 20 godina kraće nego ostalo stanovništvo, nepušači. Mnogi pušači umiru od raka, teških bolesti pluća i srca. Smatra se da je duhan “odgovoran” za 40% smrti od bolesti srca i za 20%  oboljenja od raka pluća. Pored toga, pušenje duhana je odgovorno za veliki broj oboljenja krvnih sudova mozga i moždanih udara, za oboljenja perifernih arterija, pušenje utiče na povećanje krvnog pritiska,  uzrokuje rak grkljana, rak usne šupljine, jednjaka, želuca i gušterače. Pušenje izaziva oštećenje ploda kod trudnica, odgovorno je za razvoj čira na želucu i davanaestopalačnom crijevu, za pojavu raka mokraćnog mjehura i materice. Pušenje duhana redovito, skoro bez izuzetka, izaziva hronični bronhitis i emfizem pluća. Strpljivi statističari su izračunali da svaka popušena cigareta skraćuje život pušaču za 5,5 minuta, a za jednu trećinu ili četvrtinu toga vremena skraćuje i život nepušaču koji se nalazi u atmosferi duhanskog dima pušača (njegova djeca, bračni drug, roditelji, prijatelji, radne kolege…).

Koji je mehanizam štetnog djelovanja duhana na zdravlje i ishranu uživaoca? Dok pušač puši duhan sagorijeva na temperaturi od 800°C. Pri tako visokoj temperaturi organske čestice duhana se razgrađuju i ponovo spajaju u nove molekule kojih inače nema  u duhanu i pored toga oslobađaju nikotin, otrovni alkaloid duhana. Najštetnije su tri materije koje nastaju ili se oslobađaju pri sagorijevanju duhana: nikotin, ugljični monoksid i katran.

 

Istraživanja ishrane su pokazala da je koncentracija C vitamina u krvi pušača koji puši 20 cigareta dnevno 25% niža, a u onih koji puše 40 cigareta dnevno 40% niža, nego kod nepušača. Neki su autori preporučivali da pušači uzimaju C vitamin u tabletama. 

 

Nikotin najviše štetno djeluje na centralni nervni sistem, istovremeno ga nadražuje i deprimira. Izaziva pojačano lučenje adrenalina i vazopresina, što ubrzava rad srca, povisuje krvni tlak, povećava potrebu za kisikom u srčanom mišiću, krvne žile u koži se sužavaju a u mišićima šire. Nikotin povećava koncentraciju šećera u krvi, što je naročito nepovoljno za dijabetičare. Povećava sklonost zgrušavanju krvi u žilama i trombozi. Ima podmuklo privlačno djelovanje pojačavajući budnost, koncentraciju i psihičku smirenost. Ovaj demonski sirenski zov duhana, odnosno nikotina, opasno se osvećuje pušačima poslije određenog pušačkog staža.

Ugljični monoksid (CO) je otrov, veže se oko 200 puta brže od kiseonika za hemoglobin, krvnu boju, koja prenosi kiseonik od pluća do svake ćelije organizma, i tako ometa disanje. Pored toga, i zbog toga, izaziva glavobolje, “krade” kiseonik srčanom mišiću – stvarajući sklonost, zajedno sa nikotinom, angini pektoris i infarktu srca. Vezivanjem ugljičnog monksida za hemoglobin nastaje karboksihemoglobin, koji nema moć prenosa kiseonika, i taj dio krvi je trajno izbačen iz funkcije prenosa kiseonika kroz tijelo, a ugljičnog dioksida od tijela do pluća. I tako, svaki dan, dio po dio krvi pušača bude izbacivan iz njene funkcije.

 

Istraživanjem je dokazano da pušači troše 10% više energije od nepušača. Kada prestanu pušiti imaju manju porebu za energijom za oko 200 kilokalorija dnevno.

 

Nikotin je otrov na koji se pušači privikavaju i postaju ovisni o pušenju. Oko 15% nikotina iz dima udahnutog prilikom pušenja, ili prilikom boravka u atmosferi duhanskog dima, bude za 7 sekundi dopremljeno do mozga. Pušači postaju ovisni od pušenja tako da prekid pušenja izaziva tzv. apstinencijalni sindrom, a traje oko 7 dana, kod nekih nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci. Očituje se glavoboljom, mučninom, proljevom ili zatvorom, usporenjem rada srca, padom krvnog tlaka, umorom, nesanicom, uznemirenošću, razdražljivošću, nesposobnošću koncentracije i depresijom.  

Istraživanjem je dokazano da pušači troše 10% više energije od nepušača. Kada prestanu pušiti imaju manju porebu za energijom za oko 200 kilokalorija dnevno. Ako nastave i dalje jesti kao kada su pušili neminovno će doći do debljanja. Navika za cigaretom stvara “potrebu“ da se “nešto uzima u usta”, stalno se poseže za jelom i tako povećava tjelesna težina. Ovo su razlozi gojenja mnogih pušača kada prestanu pušiti i izgovori pušača da ne mogu ostaviti duhan jer bi se inače ugojili.

Katranski spojevi djeluju na organizam postepeno i za njihov poguban učinak na zdravlje treba mnogo više vremena. Kada se njihovo smrtonosno djelovanje ispolji, tada je za mnoge pušače već kasno. Sastojci duhanskog katrana, posebno benzopiren, izraziti su i dokazani kancerogeni, izazivači raka raznih oragana, naročito usta, grla i pluća.

Istraživanja ishrane su pokazala da je koncentracija C vitamina u krvi pušača koji puši 20 cigareta dnevno 25% niža, a u onih koji puše 40 cigareta dnevno 40% niža, nego kod nepušača. Neki su autori preporučivali da pušači uzimaju C vitamin u tabletama. Međutim, to je uzaludan posao. Velike količine vitamina C izvlače nikotin iz tijela preko mokraće, stvaraju sniženje nikotina u krvi ovisnika – pušača i nagone pušača da što prije ponovo zapali sljedeću cigaretu, da bi nadoknadio izgubljeni nikotin iz organizma, te spriječio pojavu  apstinencijalnog sindroma. Kod pušača su nađene značajno snižene koncentracije vitamina A, odnosno karotena, folne kiseline, kao i snižen nivo vitamina B12 – cijankobalamina, neophodnog, izneđu ostalog, i za sazrijavanje krvnih ćelija, tako da se kod znatnog broja pušača razvije i perniciozna anemija, malokrvnost usljed manjka vitamina B12. Nivo kalcijuma u krvi pušača je snižen, ali mehanizam nastanka te pojave nije rasvjetljen, kao ni ranija pojava menopauze kod žena koje su pušači, što je zapaženo od strane australskih ljekara.

Trudnice nipošto ne bi smjele pušiti niti boraviti u atmosferi duhanskog dima. Duhanski dim u trudnoći dovodi do manje porođajne težine ploda, što je direktno ovisno o broju popušenih cigareta, dovodi do sklonosti spontanom abortusu, preranom porodu, mrtvorođenosti, komplikacijama na posteljici i ranoj novorođenačkoj smrtnosti. Za ove štetne pojave pušenja okrivljuje se najviše ugljični momoksid iz duhanskog dima. Nikotin iz duhanskog dima, preko pluća i putem krvi dolazi do ploda, povisuje krvni tlak i majci i plodu, ubrzava rad srca i smanjuje opskrbu tkiva kiseonikom, smanjije transport neophodnih aminokiselina za izgradnju bjelančevina i tako ometa razvoj ploda. Istraživanja provedena u Velikoj Britaniji su pokazala da djeca majki pušača imaju niži stas i teže uče čitati.

U Americi je primjećena pojava da se, u strahu od posljedica pušenja, pribjegava šmrkanju i žvakanju duhana. Međutim, studije su pokazale da ovaj način uživanja duhana nije ništa povoljniji. Javlja se ozbiljno oštećenje desni, nepca i zuba a povećava se učestalost raka usta. Duhan ostaje i dalje opasan.

Koji su naučni podaci o sudbini onih koji “na vrijeme” prstanu pušiti?  Da bi se rizik od obolijevanja od raka pluća, raka usta i grkljana i koronarne bolesti srca kod pušača izjednačio sa rizikom od pojave ovih bolesti kod onih koji nikada nisu pušili, potrebno je da protekne deset do petnaest godina od prestanka pušenja. Pušačima koji se boje prestati pušiti zbog straha od debljanja, preporučuje se sljedeće: 1.kada prestanete pušiti bavite se fizičkim aktivnostima u skladu sa fizičkim i zdravstvenim stanjem organizma, da bi “sagorjeli” višak kalorija zbog navike da se jede kao i u vrijeme pušačkog staža ili da bi se “nadoknadila” cigareta u ustima, 2.treba uzimati jela koja nisu visokokalorična – povrće, ne suviše slatko voće i redovno mjeriti tjelesnu težinu, 3.ko je malo slabije volje, mora paziti na vrijeme prestanka pušenja – vrijeme kada se u kraćem roku ne očekuju događaji koji potiču na pušenje i obilno uzimanje hrane, 4. ne uzimati alkoholna pića. Ona su veoma kalorična i doprinose općem trovanju organizma, koji je kod pušača već zasićen raznim štetnim materijama, 5.treba konsultovati stručnjake, koji će dati savjet kako se najlakše odviknuti od pušenja duhana. Ko je jaka osoba, jaka ličnost, može to, uz Božiju pomoć, i sam obaviti, bez ljekara. Samo se ne treba zavaravati, ovisnost od pušenja, kao i druge ovisnosti, je teška bolest. Pušenje je zlo koje će pušaču skratiti život za mnoge godine, opteretiti porodični budžet za značajna finansijska sredstva, smanjiti radni doprinos ustanovi i društvu, finansijski opteretiti zdravstveni i penzioni fond, članovima porodice vjerovatno naškoditi zdravlju, domovini uskratiti jednog sposobnog branioca, te pušača dovesti u situaciju da na Sudnjem danu Uzvišenom Stvoritelju položi račun za nepotrebno i neracionalno uništavanje svoga zdravlja, koje mu je Uzvišeni Svoritelj kao emanet dao na čuvanje na ovome svijetu.