Šta Trump može naučiti od muslimanskih velikana

Njegovo djelovanje je fokusirano na sociologiju religije, kršćansko-muslimanske odnose i međureligijske studije. Predavao je na više prestižnih univerziteta, bio urednik časopisa, objavljivao u mnogim svjetskim glasilima, imao intervjue na istaknutim svjetskim televizijskim stanicama poput CNN-a, Al-Jazeere i The Boston Globe-a, piše na raznim portalima i bio je direktor  dokumentarnog filma Putovanje u Ameriku.

 

Profesor Craig Considine upozorava na recentni porast islamofobije u SAD-u, sa američkim predsjedničkim kandidatom Donaldom Trumpom, koji promovira Hitlerovu fašističku politiku prema muslimanima. Dr Considine traži da se zauzme čvrst stav i poziva sve Amerikance da se solidarišu sa svojim komšijama muslimanima. Kaže da je vrijeme sazrelo za marš od milion ljudi u Vašingtonu.

 

U jednom od svojih posljednjih članaka, dr Considine piše o tome šta Trump, “Hitler na američki način”, i njegove pristalice mogu naučiti od Poslanika Muhammeda i drugih muslimanskih velikana. Budući da i mi, kao i svi ljudi zemaljske kugle, imamo šta čuti i naučiti od ovog eminentnog naučnika i humaniste, smatrao sam korisnim da se u našoj današnjoj hutbi družimo s njegovim razmišljanjem. Dajmo riječ doktoru Craigu Considineu:

 

“Ovih dana se puno govorilo i pisalo u i izvan Amerike o izjavama američkog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa. Posebno su bile zastrašujuće njegove izjave da se muslimanima zabrani ulazak u SAD, da se zatvore džamije, da se muslimane špijunira, da muslimani nose bedževe kao jevreji u fašističkoj Hitlerovoj Njemačkoj, kao i druge islamofobične vulgarnosti. To liči na Hitlera, na američki način. Jasno je da Trump i njegove pristalice (možda ne svi, ali mnogi) doživljavaju muslimane kao “rak” sa kojim se treba obračunati na sve moguće načine.

 

No, istina je da muslimani imaju puno šta da ponude Americi. Historija islamske civilizacije je puna pravde, osjećanja samilosti i humanizma. Nisu to argumenti koje izmišljam. To su historijske činjenice. Ustvari, Trump i njegove pristalice mogu naučiti mnogo iz historije islama i muslimanskih velikana. 

 

Pa, počnimo od Poslanika Muhammeda, jednog od najvećih ljudskih bića koje je ikada hodalo Zemljom. Medinski ustav, koji je nastao hiljadu godina prije Ustava Sjedinjenih Američkih Država, je jedan od prvih legalnih dokumenata u historiji koji je štitio ljudska prava, kao što je sloboda vjere i misli. Nazvan i Medinskom poveljom, ovaj dokument garantuje jednaka prava svim građanima Islamske države.

 

Sa “strancima” se moralo postupati sa posebnom pažnjom i po “zakonima koji važe i za muslimane.” To se totalno razlikuje od Trumpa i njegovih pristalica, od kojih bi mnogi željeli da se muslimanima zabrani ulazak u SAD.

 

Pored Medinske povelje, koja je garantovala jednaka prava svim građanima Islamske države, Poslanik Muhammed je poslao i mnoga pisma miroljubivog sadržaja i dobre volje kršćanskim zajednicama na svom području. U pismu koje je poslao kršćanskim monasima u manastiru Svete Katarine na Sinaju, u Egiptu, Poslanik je rekao kršćanima da će ih on “braniti, jer su kršćani moji sugrađani”. U pismu je sadržano i uputstvo kako sudije kršćani moraju biti poštovani, kao i da nijedna crkva ne smije biti oštećena ni porušena. I ovo je daleko od Trumpove ideje da se zatvore džamije.

 

Poslanik Muhammed je ostavio još jedan primjer za ljudska prava na brdu Arefat, 632. godine. U svome posljednjem govoru na Oprosnom hadžu, on je izjavio: “Arap nema prednosti nad nearapom, niti nearap nad Arapom, niti bjelac ima prednost nad crncem a ni crnac nad bjelcem. Razlikuju se samo po bogobojaznosti i dobrim djelima.” (U hadisu koji spominje Ibn Madže se kaže i ovo: “Pred zakonom su svi jednaki, bili pobožni ili ne.”) Posljednji Poslanikov govor na Oprosnom hadžu pokazuje Poslanikovu humanost i brigu za sve ljude, bez obzira na etničku i drugu pripadnost. Poslanik Muhammed je zahtijevao da se različitosti u muslimanskom društvu moraju svetkovati. Dakle, dok Poslanik Muhammed njeguje različitosti, Trump i njegove pristalice ih preziru.

 

Ukratko, Poslanik Muhammed je anti-Trump. Poslanik je anti-rasist koji je promovirao ravnopravnost. Bez trunke sumnje, on je promovirao i poticao demokratiju u dijelu svijeta koji je imao vrlo malo iskustva sa ovim političkim sistemom. Trumpove pristalice, koji omalovažavaju Muhammeda, nisu uzeli u obzir gore navedene primjere.

 

Muslimanski velikani, poput halife Omera, su razmišljali i primijenili Poslanikovu naklonost i ljubav prema ljudima. Omer je oporučio svojim nasljednicima da “lijepo postupaju sa kršćanima i jevrejima, da ih brane od njihovih neprijatelja i da ih ne opterećavaju sa onim što ne mogu podnijeti.” Omer je također naredio: “Postupajte sa svim ljudima ravnopravno… Savjetujem vam da ne dozvolite sebi ni drugima da učinite nepravdu i nasilje kršćanima i jevrejima.” Omer je samo slijedio Poslanika Muhammeda glede postupanja sa nemuslimanima s poštovanjem i jednakosti.

 

Poslanik Muhammed i halifa Omer su muslimani Arapi, ali nisu Arapi jedini muslimani koji pružaju svoju ruku drugim religijskim skupinama. Najveći mogulski vladar Dželaluddin Muhammed Akbar, poznatiji kao Akbar Veliki (1542-1605), imao je veliko poštovanje prema kršćanima. Njegova ljubav prema kršćanima je vidljiva na Buland Darwaz-i, ili “Veličanstvenoj kapiji” palate u gradu Fatehpur Sikri, 45 km od Agre, u Indiji, na kojoj je dao da se ugraviraju riječi: “Isa (Isus), sin Merjemin (Marijin), je rekao: ‘Ovaj svijet je most. Pređi preko njega, ali na njemu ne gradi kuću. Ko se nada jedan dan, može se nadati vječnosti, jer život traje samo jedan sat. Zato ga provedite u molitvi, jer je sve drugo apstraktno.’” Akbar Veliki sigurno ne bi dozvolio da se ove Isaove (Isusove) riječi ugraviraju na Buland Darwaz-i da nije osjećao da kršćanstvo treba poštovati.

 

Akbarova baština tolerancije vidljiva je i u Ibadat Khani, ili “kući molitve”, u gradu Fatehpuru. Taj objekat je služio kao forum za diskusije ljudi različitih vjera. Južnoazijski historičar Muhammad Abdul Baki tvrdi da “Akbar nije priznavao razlike među vjerama, a cilj mu je bio da sakupi i ujedini sve ljude u miru.” Mir. To je tako čarobna riječ koja, očito je, nedostaje u poruci Trumpove predizborne kampanje.

 

Trump i njegove pristalice trebaju otići u svoje mjesne knjižare i kupiti knjige slavnog muslimanskog sufijskog pjesnika iz 13. stoljeća Rumija, koji je jedan od najpopularnijih pjesnika u Sjedinjenim Američkim Državama. Rumi, koji je kao most između Istoka i Zapada, također je poštovao Isaa (Isusa) i pružio je svoju ruku prijateljstva nemuslimanima. Iz njegovih moćnih riječi odzvanja ljubav i mir:

 

“Ja nisam ni kršćanin, ni jevrej, ni zoroaster, ni musliman. Ja nisam ni od Istoka ni od Zapada, ni od kopna ni od mora…Dvojnost sam ostavio postrani i uvidio da su dva svijeta jedan. Ja tražim Jednoga, znam Jednoga, vidim Jednoga, prizivam Jednoga. On je Prvi, i Posljednji, On je Vidljivi, i Nevidljivi!” (Divan-i Sham-i Tabriz, II)

 

Moja omiljena pripovijetka o Rumiju dolazi sa njegove sahrane u Konji, Turska, 1273. godine. Ljudi svih uzrasta i zanimanja su došli da iskažu posljednje poštovanje velikom pjesniku. A priča se odvija nekako ovako… Uplakani musliman prilazi kršćaninu i pita ga: “Zašto ti plačeš na sahrani muslimanskog pjesnika?” Kršćanin odgovara: “Poštovali smo ga kao Musaa (Mojsija), Davuda i kao Isaa (Isusa) svoga doba. Svi smo mi njegovi sljedbenici i njegovi učenici.” Rumi je bio popularan među svojim pirovima jer ih je vidio kao ljudska bića, prije nego ih je vidio kao jevreje, kršćane ili muslimane. Cijela Amerika se može okoristiti ovom vrstom humanizma.

 

Trump i njegove pristalice se mogu obratiti ovim muslimanskim velikanima za poduku i uputu kako postupati sa ljudima u njihovim zajednicama. Amerikanci mogu biti samo obogaćeni njihovim principima i vizijom. Dok Trump i njegove pristalice žele da dijele i osvajaju, muslimani poput Poslanika Muhammeda, halife Omera, Akbara Velikoga i Rumija su znali da tolerancija i pluralizam čine zajednice snažnijim a ne slabijim. Vrijeme je da Trump bude obezvrijeđen humanizmom.”