Stipendista Islamske zajednice Ismail Ćidić: Predan rad i plemenite vrijednosti moraju polučiti rezultat

Date:

Ismail Ćidić završio je 2015. godine Behram-begovu medresu u Tuzli kao učenik generacije da bi potom školovanje nastavio na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS). Nakon završetka fakulteta primljen je na master studij na Duke univerzitetu, jednom od najprestižnijih na svijetu. Stipendista je Islamske zajednice (IZ) u BiH i neumorni promotor interesa naše zemlje.

Razgovarao: Alem Dedić

Preporod.info: S obzirom na to da već drugu godinu boravite kao student u SAD-u možete li nam, za početak, kazati kako su izgledali Vaši prvi dani, je li američki kampus i studij ono što ste zamišljali?

Ćidić: Izuzimajući okolnosti koje su se promijenile usljed pandemije, studij i kampus su i više nego ispunili moja očekivanja. Bogati univerziteti poput Dukea na raspolaganju imaju ogromne resurse (godišnji budžet Duke otprilike je jednak polovini godišnjeg budžeta cijele Bosne i Hercegovine), tako da ne čudi da univerziteti toliko ulažu u vrhunske uvjete za rad i napredak. Naravno, to ne znači da su svi studenti genijalci niti da su standardi koje takvi univerziteti postavljaju nedostižni. Međutim, kada se bilo koji projekat razvija nekoliko stoljeća, a većina elitnih američkih univerziteta su upravo toliko stari, naravno da će imati komparativnu prednost u odnosu na druge univerzitete u svijetu.

Preporod.info: Koji su, prema Vašem mišljenju najinteresantnije odlike američke kulture i mentaliteta?

Ćidić: Definitivno radna disciplina i praktičnost. Za Amerikance se kaže da imaju dvije vrste odijela – radno odijelo i pidžamu. Želja bogatih za što boljim materijalnim blagostanjem, odnosno, nagon za preživljavanjem i osiguravanjem kakvog-takvog životnog standarda za one druge, siromašnije, tjeraju stanovništvo na duge radne dane. To se može primijetiti u gotovo svim oblastima.

S druge strane, njihova praktičnost im omogućava da budu još efikasniji. Ne tvrdim da nema komplikovanih mjera i projekata, posebno u državnoj birokratiji kao i svugdje, ali općenito govoreći, njihov praktični pristup rješavanju problema je, zaista vrijedna osobina. U toj praktičnosti često se zna izgubiti ljepota i duh, nešto što, na primjer, neki drugi dijelovi svijeta više njeguju. Ipak, ko zna i želi može pronaći balans.

Preporod.info: Pitanje obrazovanje je danas važnije nego ikada prije. Iako se od raznih stručnjaka može čuti da je kvalitet obrazovanja u BiH loš, Vi ste dokaz da se uprkos tome uz trud i zalaganje može uspjeti. Ipak, šta je prema Vašem mišljenju nužno promjeniti kako bi što veći broj mladih osoba u BiH dobio kvalitetno obrazovanje koje će ih spremiti za dalje napredovanje?

Ćidić: Naš, uslovno rečeno, “sistem” obrazovanja definitivno nije najbolji, ali nije ni najslabiji, iako nam se često nameće ta teza. Teško se nešto može nazvati “sistemom” ako se odluke donose spontano, bez vizije i strategije. Ipak, još uvijek se možemo pohvaliti kakvim-takvim standardom obrazovanja, što je najviše zasluga i rezultat aktivnih učitelja, nastavnika i profesora, a ne toliko sistema općenito.

Upravo ta spontana politika doprinosi općem nezadovoljstvu i manjku prilika, posebno za one najpametnije i sposobnije koje često nepovratno gubimo. Takvi ljudi, nakon što su u većini slučajeva sami morali dolaziti do prilika i samostalno se usavršavati, često budu zasjenjeni stranačkim pijunima. Dakle, ne samo da su se sami usavršavali i napredovali, nego čak i nakon takvog usavršavanja sistem ih ne cijeni. Takve zapadni sistemi jedva čekaju. To se mora mijenjati.

Preporod.info: Master studij privodite kraju na Duke univerzitetu, jednom od najprestižnijih u svijetu. Možete li uporediti sistem obrazovanja u SAD-u i BiH, gdje su prednosti, a gdje propusti oba sistema?

Ćidić: Ne mogu donositi konačne sudove o javnom osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju u SAD-u, ali prema onome što znam, taj sistem obrazovanja ima značajne manjkavosti. Ogromna je razlika između škola u bogatim i siromašnim distriktima. Učenici u siromašnim distriktima niti sami sebi mogu obezbijediti vannastavne aktivnosti kako bi se usavršavali, niti im škola to može obezbijediti. S druge strane, škole koje su smještene u bogatim distriktima imaju puno više resursa na raspolaganju. Najčešće takvi učenici završavaju na američkim prestižnim univerzitetima i u kombinaciji sa najkvalitetnijim međunarodnim studentima, dobijamo rezultat da od 20 najkvalitetnijih svjetskih univerziteta, 17 ili 18 dolazi iz SAD-a. Dakle, ništa nije fiksno, te kao i u drugim sistemima, i u SAD-u postoje ogromne razlike.

Bosna i Hercegovina se, također, ne može pohvaliti najkvalitetnijim javnim obrazovanjem, ali kao što sam ranije naveo, mi, kako zbog nekomptenecije, tako i zbog kompleksnog sistema od 13 ministarstava obrazovanja, nemamo skoro nikakvu viziju i strategiju. Često se oslanjamo isključivo na učitelje, nastavnike i profesore kako bi održavali kakav-takav standard.

Preporod.info: Završili ste Behram-begovu medresu u Tuzli, bili učenik generacije, osvojili brojna priznanja te proglašeni jednim od najboljih debatanata u BiH. Mnogo puta ste do sada kazali da ste ponosni na taj dio svog života. Znamo i za uspjehe svih medresa u BiH te za kvalitet obrazovanja koje one pružaju. Šta je to u medresanskom sistemu što doprinosi ovakvom ugledu i uspjehu učenika?

Ćidić: Kombinacija svjetovnog i duhovnog obrazovanja i odgoja nikada ne može biti loša. Intenzivan raspored, kao i mnoštvo vannastavnih aktivnosti i kontinuirana podrška profesora i uprave, uz predan rad i plemenite vrijednosti moraju polučiti rezultat. Također, naše medrese su se nakon ponovne obnove rada otvorile ka svijetu bez da su izgubile na svom identitetu i vrijednostima. To je velika komparativna prednost.

Preporod.info: Zbog čega ste za tezu master rada izabrali angažman Joe Bidena u BiH i šta mislite o tezi da zarad budućnosti trebamo prestati govoriti i pisati o prošlosti?

Ćidić: Istraživanje sam počeo puno prije nego što je Biden uopće bio potvrđen za kandidata Demokratske stranke na američkim predsjedničkim izborima. Znao sam da je to čovjek koji nije imao očigledne razloge da troši svoj politički kapital na državu koja je tek dobila svoju obnovljenu nezavisnost, te sam želio dokumentovati i objasniti takve stavove i njegovo zalaganje. Istraživanje sam proširio na master tezu jer sam dobio priliku raditi sa dr. Johnom Aldrichem, jednim od najcitiranijih politologa u Americi i vjerovatno najboljim poznavaocem partija i američkog Kongresa. Tezu sam potvrdio prije nego je Biden pobijedio, ali nema sumnje da njegovom pobjedom ovaj projekat dobija na još većem značaju.

Svako istraživanje o periodu agresije i genocida izuzetno je značajno. Ne možemo govoriti o budućnosti bez znanja o prošlosti. Oni koji se žele, kako oni kažu, “isključivo okrenuti budućnosti” su zlonamjerni. Mi ne smijemo nasjesti na takav narativ. Ako mi ne ispričamo našu priču, neko će je drugi ispričati.

Preporod.info: I do sada ste svojim angažmanom promovisali i doprinosili državi BiH, sigurno je da će tako ostati i u budućnosti. Gdje se vidite nakon završetka master studija?

Ćidić: Svakako da planiram nastaviti promovisati interese Bosne i Hercegovine i pričati našu priču. Smatram to obavezom za svakog pojedinca, posebno za one koji imaju priliku biti izvan Bosne i Hercegovine. Završetak master studija definitivno otvara nove prilike i izazove, a stvari koje su se izdešavale posljednjih par godina naučile su me da budem spreman za različita iznenađenja. Vidjet ćemo, ako Bog da.

(Preporod.info)

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related