Svjetska, a naša: Gazi Husrev-begova biblioteka je znanjem obogatila brojne generacije

Date:

Gazi Husrev-begova biblioteka, najstarija kulturna institucija u Bosni i Hercegovini, smještena je u srcu Sarajeva.

Svaki pedalj ove bosanskohercegovačke riznice knjiga i znanja koja sažima kulturu čitavog svijeta u pisanoj riječi, opravdava epitet da je Gazi Husrev-begova biblioteka u pravom smislu te riječi, čudo.

Oduprla se zubu vremena opstajući 485 godina, a njen fond trenutno broji više od 100.000 bibliotečkih jedinica. Biblioteka je tokom svoje bogate historije nekoliko puta mijenjala lokaciju u Sarajevu. Zgrada, koja je u modernom ruhu od 2014. godine, se prostire na 7.000 kvadratnih metara, sa 16.907 rukopisnih djela. U svojim odajama čuva brojne knjige, rukopise, mape, novinske članke.

Rad Odjeljenja za korisnike i ove godine je kao i prošle obilježila pandemija koronavirusa. No, redovna dezinfekcija, skraćeno radno vrijeme, ograničen broj korisnika, te upotreba zaštitnih maski ni ove godine nisu spriječili osoblje da ispune ciljeve koje su sebi zadali na početku godine, a osnovni cilj bio je ispuniti zahtjeve i potraživanju korisnika.

Prostorije Biblioteke nude tiho i ugodno mjesto za učenje, čitanje i istraživanje, tako da je radna atmosfera koja ispunjava prostor čitaonice sigurno razlog više što im svoje povjerenje nesebično poklanjaju prvenstveno učenici i studenti, a potom istraživači i zaljubljenici u knjige.

Vrijeme provedeno u Biblioteci sigurno neće biti uzaludno, to znaju korisnici koji su uprkos pandemiji čitaonicu redovno posjećivali. Zabilježeno je oko 10.000 posjeta.

O značaju i ulozi Gazi Husrev-begove biblioteke pitali smo neke korisnike.

– Biblioteke doživljavam kao mjesto inspiracije i stvaranja. Gazi Husrev-begova biblioteka je mjesto na koje vrlo rado dolazim i radim. Čitaonica pruža jedinstvenu atmosferu i ambijent. Njen dragocjeni fond omogućuje izučavanje davne prošlosti te aktuelnih tema. Nalazi se na samoj Baščaršiji gdje u pauzama možemo razgaliti i tijelo i duh uz šetnju i bosansku kafu. Ovo je optimalno mjesto za traženje znanja, a sutra možda i vaš rad bude ovdje ovjekovječen – kazala je mag. phil. Ružica Čubela, univerzitetski lektor, naučni i komercijalni menadžer u “Obrazovnom udruženju – Otvoreno društvo “

Prve posjete Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao student Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu (2003-2007.) pamti i Muhamed Okić, doktorand na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.

– Tada je ova institucija radila u veoma skromnim uslovima u starim prostorijama na Drveniji. Ali, to nije sprečavalo vrijedno osoblje Biblioteke da svojom marljivošću, susretljivošću i predanim radom nadopuni nedostajuće tehničke uvjete za rad. Nekoliko godina poslije, Biblioteka se vratila u blistavo ruho i prelijepo građevinsko zdanje. Vrijedni materijali do kojih sam dolazio u Biblioteci pomogli su mi u izradi magistarskog rada posvećenom razumijevanju i tumačenju Kur'ana u djelu Ibrahima Hodžića. Od posebnog značaja bila je bibliografija Ibrahima Hodžića koju mi je na raspolaganje dala uposlenica Biblioteke gospođa Fatima Tinjak, a koju je pripremala zajedno sa svojim ocem, uvaženim profesorom Muharem-ef. Omerdićem – kaže Muhamed Okić.

gazi_husrev_begova_biblioteka_AA03.jpg - Svjetska, a naša: Gazi Husrev-begova biblioteka je znanjem obogatila brojne generacije

U daljem obrazovanju, doktorskom studiju, Gazi Husrev-begova biblioteka ostala mu je nezaobilazna adresa.

– Već treću godinu koristim usluge ove institucije, knjige, arhivu, periodiku, čiji je veliki dio, da podsjetimo, digitalizovan i mnogo olakšava rad svakom istraživaču. Ova Biblioteka, uz to što je sastavni  dio mog obrazovnog stasavanja, postala je i mjesto mojih drugih istraživanja vezanih za historijat vjerskog života muslimana u našoj zemlji. Sjećam se dok sam kao imam radio u džematu u Sakramentu (Kalifornija) 2008. godine, zamolio sam jednog džematliju da zajedno posjetimo Berkeley univerzitet.  Cijeli dan smo iskoristili kako bismo što više obišli i vidjeli, a najviše impresioniran bio sam bibliotekom ovog Univerziteta. Nova zgrada i uvijeti za rad koji pruža Gazi Husrev-begova biblioteka, podsjeća me umnogome na biblioteku Berkeleyja. Ona je svjetska, a naša. Na to kao narod trebamo biti ponosni i blagodati koje pruža neprestano i na najbolji način koristiti – kaže Okić.

(A. N. / Preporod.info)

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related