U povodu 15. marta, Svjetskog dana prava potrošača: Prava nisu poklon, ona se moraju osvojiti

Date:

Svjetski dan prava potrošača (World Consumer Rights Day) je prvi put obilježen 15. marta 1983. godine. To je prilika da se, makar na jedan dan, aktualizira rasprava o pitanjima i problemima vezanim za zaštitu potrošača, odnosno, povod za afirmaciju temeljnih prava potrošača i za postavljanje zahtjeva da se prava poštuju i prošire.

Svjetski dan prava potrošača svoje porijeklo ima u “Deklaraciji o osnovnim pravima potrošača” koju je donio američki predsjednik John F. Kennedy 1962. godine.

Deklaracijom su definirana četiri temeljna prava potrošača na tržištu roba i usluga:

  1. Pravo na sigurnost roba i usluga
  2. Pravo na cjelovitu, istinitu i pravovremenu informaciju
  3. Pravo na izbor roba i usluga
  4. Pravo potrošača da se čuje njihov glas.

Kako bi se ostvarila odrednica Strategije prema kojoj je “potrošač fizička osoba prepoznata i definirana  ključnim i odgovornim ekonomskim faktorom na svakom nacionalnom  tržištu”, u maju 2004. godine Europska unija je redefinirala osam univerzalnih prava potrošača u deset praktičnijih i tržišno provodljivih temeljnih načela politike zaštite potrošača, koja se odnose na sljedeće:

  1. Kupujte šta želite i gdje želite
  2. Ako proizvod nije ispravan, vratite ga
  3. Visoki sigurnosni standardi za prehrambene artikle i ostale proizvode
  4. Potrošač mora znati šta jede
  5. Ugovori moraju biti nediskriminirajući (fair) i transparentni za potrošača
  6. Ponekad potrošač može promijeniti svoje mišljenje
  7. Osigurati uslove kako bi potrošač mogao usporediti cijene i ostvariti pravo na izbor
  8. Potrošač ne smije biti prevaren i zavaran
  9. Potrošač mora biti zaštićen i u vrijeme dok je na godišnjem odmoru ili putovanjima (u zemlji i van nje)
  10. Učinkovita naknada štete u prekograničnim sporovima (kršenja prava potrošača).

Visoki stepen zaštite potrošača te educiranost o osnovnim potrošačkim pravima i obvezama, predstavlja jedan od prioritetnih ciljeva svakog uređenog civilnog društva. U tom pravcu mnoge države, ali i Evropska unija provode raznovrsne kampanje koje imaju za cilj podizanje nivoa svijesti potrošača o njihovim pravima.

Muslimani i uređenje tržišta

Odnos prvih muslimana prema potrebi uređenja tržišta vidi se kroz uređenje muslimanske zajednice u Medini gdje je treća odluka, nakon određivanje mjesta za izgradnju džamije te bratimljenja ensarija i muhadžira, uredili mjesto i način trgovine. Potreba za ovom odlukom je bila nužna, jer su Jevreji kontrolisali pijacu/tržište i bili su skloni promjenama uslova trgovanja koji su se negativno odražavali prema trgovcima i kupcima.

S obzirom da Jevreji nisu pristali na dogovor, muslimani su napravili novu pijacu i tako je prestao uticaj Jevreja, a građani Medine su dobili pravedno i uređeno tržište.

Nažalost, današnji odnos današnjih muslimana prema pravima potrošača ogleda se i u činjenici da se o ovim informacijama nedovoljno govori.

Islam je sveobuhvatna vjera pa je trgovina, kupovina i prodaja te ishrana jasno određena šerijatom. Iz ajeta i hadisa jasno se zaključuje međusobna uslovljenost materijalnog (zarada, ishrana) i duhovnog (ibadet) u islamu. Prema tome, dužnost muslimana koji žive u ovom vremenu, odnosno institucija i pojedinaca koji ih predstavljaju jest cjelogodišnji rad na podizanju svijesti o pravima potrošača i na iznalaženju metoda za zaštitu prava muslimana potrošača kroz državne institucije.

Zahvaljujući uspješnom radu Agencije za certificiranje halal kvalitete sa sjedištem u Tuzli muslimani u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji gdje je ova agencija nadležna, imaju polaznu tačku za označavanje halala. Također, tržište Hrvatske je uređeno kroz rad Centra za certificiranje halal kvalitete, dok je stanje u Makedoniji, Sloveniji i dijelom u Srbiji nije uređeno.

Savremeni potrošački trendovi sve više prostora daju domaćim autohtonim proizvodima koji su dio tradicije i kulture svakog naroda. Odgovornost naše generacije je da sačuvamo uzgoj domaćeg povrća i voća jer te sorte su najbolje prilagođene našoj klimi i zemljištu, a bez njih nema tradicionalnih domaćih proizvoda, a posebno zimnice. Proljeće je pred nama, nek naše bašte, njive i polja pokažu našu odanost vrijednostima koje smo naslijedili od predaka.

Odgovornost pojedinaca  

Najveća odgovornost jest na svakom svjesnom vjerniku, a onda na imamima, odnosno na Islamskoj zajednici u cjelini od mekteba do fakulteta na afirmaciji halala i prava potrošača. Odgovornost nevladinog sektora, odnosno udruženja potrošača jest da budu katalizator promjena zakona u cilju bolje zaštite potrošača, odnosno vršenje pritiska da se postojeći zakoni efikasnije primjenjuju.

Slijedeći korak je uvrštavanje halal hrane u državnim institucijama koje imaju menzu, od vrtića do zatvora i bolnica. S obzirom da je u Bosni i Hercegovini većina proizvođača mesa i osnovnih životnih namirnica u sistemu Halal kvalitete nije posebno zahtjevno organizovati nabavku prema Halal standardu.

Savremeni izazovi od vjernika traže da islam razumjevaju i praktikuju u njegovoj punini, odnosno sveobuhvatnosti tako da moramo promjeniti shvatanje da je islam u džamijama i kući. Naša pripadnost islamu se ugleda kroz međuljudske odnose i transkacije kao što je trgovina i korišćenje usluga.

Moramo izaći iz zone komfora i pri kupovini pitati čije je meso, da li proizvod ima alkohol u sebi, odnosno da biramo i zahtjevamo halal proizvode. Ovo posebno vrijedi za ugostiteljske objekte, odnosno za hranu u restoranima. Nije dovoljno da se zadovoljimo na pitanju da li je meso halal, jer halal hrana je mnogo šira tematika.

Nek nam vrijeme do nastupanja ramazana bude u fokusu istraživanja Halal koncepta poslovanja, prava potrošača…nek nam navika bude da bez obzira gdje jedemo ili kupujemo hranu pitamo da li su artikli koji se koriste proizvedeni po Halal standardu. Kada kupujete hranu za sebe ili druge, a posebno u toku ramazana obratite pažnju koje artikle kupujete. Dajte prednost domaćim, odnosno Halal proizvodima.

Sve informacije o proizvođačima i proizvodima koji su u sistemu Halal kvalitete možete pronaći na službenoj web stranici Agencije www.halal.ba ili preko aplikacije Halal bazar.

Budite promjena koju želite vidjeti, zahtijevajte halal i domaće, tražite svoja prava.

( Voloder Sanadin/Preporod.info)

 

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related