Uči i Allahovom voljom bićeš najjači

Uzvišeni Allah potvrđuje  da je onima kojima je dao znanje, dao, zaista, veliko dobro, pa kaže u Kur'anu: „On daruje znanje onome kome hoće, a onaj kome je znanje darovano – darovan je blagom neizmjernim.“ (El-Bekare, 269.)

Ibn Kutejbe i većina islamskih učenjaka kaže: „Da je mudrost stajanje na stranu istine i rad po tome tj. da je mudrost korisno znanje i časna djela.“

Allahov Poslanik sallallahu alejhi we selleme je rekao: „Kome Allah hoće dobro, učini ga razboritim u vjeri.“ (Buhari) Iz hadisa se, kako je izgovoren, doslovno da razumjeti: kome Allah hoće dobro, da mu razboritost u vjeri, a kome neće dobro ne da mu razboritost u vjeri. U tom smislu Imam Ahmed kaže: „Ljudima je potrebnije znanje nego hrana i piće, jer im hrana i piće zatrebaju jednom ili dvaput na dan, a znanje koliko puta udahnu i izdahnu.“
Školovanje i istraživanje je stroga obaveza, farz, svakog muslimana i muslimanke, a u farz spada proučavanje metodologije najboljeg načina života.

Svaki musliman će izabrati u kojem pravcu će služiti svom ummetu. Šta će biti i raditi u bućnosti? Da li će biti nastavnik, novinar, političar, pravnik, biznismen, inžinjer, naučnik, doktor, programer, pravnik, imam itd. – Potrebno je u svojoj mladosti odrediti životni cilj koji će biti u skladu sa potrebama ummeta. Potrebe ummeta su prioritet u odnosu na naše lične potrebe. Naučna oblast koja će se ticati ili se tiče tvog posla u budućnosti ti postaje FARZ!

Ne možeš ispuniti emanet posla koji se preuzeo, ako ne budeš učio i proučavao i uvijek, uvijek, uvijek unapređivao svoj posao!

 Svaka civilizacija ima svoje tijelo i duh, pa tako i zapadna. Njeno tijelo su njihova materijalna dostignuća, a duh skup ideja, shvatanja, pogleda na vjeru, život, čovjeka, zajednicu. Niko ne može negirati sva dostignuća koja je zapadna civilizacija ostvarila, jer su ona vidljiva. Međutim, ovakva civilizacija svojim sljedbenicima nije donijela sreću iako posjeduju toliku moć ili druge stvari koje posjeduju a koje nemaju drugi. Glavna boljka Zapada leži u tome što je nauku odvojila od vjere i što to traje dugi niz godina. Zato što je cijeli sistem uspostavljen na sekularistički način i što ne priznaje Boga, nego ga odbacuje.

Čini mi se da bi se zapadnjački život i način na koji uče i izučavaju mogao svesti pod ovaj ajet, mada je puno ajeta i hadisa koji govore na sličan način. Prenosi Allah dž.š. riječi nevjernika u Kur`anu i način kako će se iskupljivati i kakav pogled će imati:

„Postoji samo život na ovom svijetu, mi živimo i umiremo, a oživljeni nećemo biti.“ (Kur`an, El-Mu`minun: 37.)

Puno je pozitivnih pomaka na Zapadu, ali je također puno i negativnih stvari, a koje su uzrokovane nepravilnim izučavanjima, pa su kao način takvog izučavanja došle do izražaja mnoge stvari. Između ostalog, neke možemo i nabrojati: moralna raskalašenost, duhovna nestabilnost, poremećaji u porodici, potištenost, uznemirenost, usamljenost, samoubistva, ubistva, umna opterećenost, delikventna ponašanja kod omladine..

Kaže šejh Muhammed ibn Salih el-Usejmin:” Traženje znanja je jedno od najboljih i najvrijednijih dobrih djela i jedan od najčasnijih vidova dobrovoljnog ibadeta. Allahova vjera (islam) se može uspostaviti na Zemlji samo uz pomoć dviju stvari: znanja (dokaz) i sablje (borba na Allahovom putu).

 Nemoguće je da Islam dođe do izražaja i da bude postojan, bez ove dvije stvari zajedno. Prva od njih, tj. znanje predhodi drugoj, na što upućuje činjenica, da Poslanik sallallahu alejhi ve sellem nije napadao ni jedan narod (skupinu), dok im nije dostavio poslanicu, sa kojom ga je Allah zadužio. Nije isti onaj koji zna i onaj koji ne zna, kao što nisu isti živ i mrtav čovjek, onaj koji čuje i onaj koji je gluh, onaj koji vidi i sljepac. Znanje je svjetlo, koje čovjeku pokazuje put i izvodi ga iz tmine na svijetlost. Njime Allah džellešanuhu uzdiže koga hoće od svojih robova kao što kaže: ”Allah će one među vama, koji vjeruju i kojima je dato znanje uzdignuti na stepene.” (Prevod značenja 11 ajeta sure El-Mudžadele).