Upotreba čovjeka

Date:

Pred nama je vrijeme kada ćemo kao ljudi biti na velikom iskušenju. I to iskušenjem kako ostati čovjek i sačuvati vrijednosti koje nas sačinjavaju.

Kao vrijedonosno biće, na što nas još Protagora upućuje definirajući čovjeka kao “mjeru svih stvari”, čovjek izgrađuje kriterije na osnovu kojih utvrđujemo šta je dobro a šta zlo, šta je pozitivno a šta negativno, šta je primjereno a šta ne, šta je humano a šta nehumano. Kada ovih vrijednosnih razlika ne bi bilo, neminovno bi došlo do gubitka ljudskosti i svega što ona nosi sa sobom.

O stepenu ugroženosti svega ljudskog svjedoči sve izraženija pojava problema i kriza u svijetu. Današnje čovječanstvo se susreće s brojnim problemima poput porasta populacije, nedostatka pitke vode i hrane, širenja ozonskih rupa, zagađenja okoline i velikih požara.

Za posljedicu imamo opasnost od klimatskih promjena globalnih razmjera, a u novije vrijeme aktuelizira se i zdravstvena prijetnja vezana za pandemiju koronavirusa. Kakve će posljedice biti, ovisi od čovjeka i njegova daljeg djelovanja.

Ljudska dekadencija

Nedvojbeno je da u trećem mileniju nove ere čovjek postaje sve dezorijentiraniji i destruktivniji što se, u krajnosti, određuje kao dekadencija ljudskosti. Naime, udaljavanjem i otuđenjem od primarnih i Bogom danih vrijednosti, kršenjem moralnog ponašanja, nepridržavanja prava i pravde, čuvanja dostojanstva i identiteta i slično, čovjek gubi smisao postojanja i, nadasve, poslanja na Zemlji.

Sve je manje, primjećujemo, međusobne brige, humanosti i komunukacije, a sve više nepovjerenja, straha i egoizma. Na nepravdu ne reagiramo, nego ćutimo, a onima koji su u nevolji nećemo pomoći, a kamoli spriječiti eventualno nasilje nad njima. Čast izuzecima. Većina se, ipak, zatvara u svoje atare i avlije te zavlači u “mišije rupe”. Prihvatamo sopstvenu nemoć i prepuštamo se ravnodušnosti očekujući da će, valjda, sve doći na svoje i da će neko drugi za nas riješiti nastale probleme.

Kad uvidimo da to nije baš moguće, postajemo još nezadovoljniji i depresivniji. Zaboravljamo pri tome da čovjek odlučuje o sebi i da ga čovjekom čine dobra djela. Zapravo, pomaganje drugima čovjeka i čini sretnim i uspješnim. Pomaganje i dobrota, ujedno, pozitivno utječu na zdravlje te nadasve reguliraju emocije i pomažu nadvladavanju strahova, ogorčenja i osamljenosti.

To je snaga koja izvire iz odnosa prema drugome i ključna je za opstanak zajednice. Naprosto, pomaganjem drugima napredujemo kao pojedinci i društvo.

Granice ljudskosti

Upravljanje ljudskim resursima zasnovano na produktivnosti i profitu, vremenom zanemaruje ljudsku dimenziju. U namjeri iskorištavanja ljudskog potencijala, zanemaruje se život čovjeka i dovodi na granicu ljudskosti.

Na čovjeka se praktički gleda kao na puki resurs i potencijal koji donosi novac. U postizanju što boljeg rezultata i iskoristivosti čovjekova potencijala, prelaze se granice i fizičke i psihičke izdržljivosti te se čovjek sve manje ima vremena pitati i razmišljati o smislu života. Sve je u tom društvu, koje u suvremenom svijetu nameće konzumerizam kao stil života, podređeno proizvodnji i potrošnji. Čovjek, tako, i sam postaje roba koja ima vrijednost i rok upotrebe.

Društvo to u svojoj održivosti čak pospješuje, svodeći sve vrijednosti, pa i one ljudske na tržište. U toj trci stjecanja i prodaje, čovjek se iscrpljuje do maksimuma, postajući u konačnici neupotrebljiv ili odbačen kao tehnološki višak. Čak i djeca, u koju roditelji ulažu sredstva i trud, se pripremaju za takvu tržišnu utakmicu.

Ona učenjem stječu potrebne vještine i postaju kurentna roba. Po tom diktatu, ljudski život postaje i shvata se samo kao proizvodnja i potrošnja te je u suštinski u suprotnosti s čovjekovom prirodom i njegovim potrebama.

Na takav nesklad, koji je faktički i statistički uzročio porast psihičkih oboljenja kod ljudi, svojevremeno je ukazao Erih Fromm – filozof i psiholog. Umjesto da postanemo slobodni i sretni što je bila prvenstvena želja ljudi, “postali smo kotačići velike mašine, izloženi manipulacijama, robotizirani, otuđeni od samih sebe, drugih ljudi i prirode” 

Cijeli tekst možete pročitati u printanom ili digitalnom izdanju Preporoda.

(Selman Selhanović/Preporod)

Share post:

Subscribe

spot_imgspot_img

Popular

More like this
Related